Grigori Yakovlevich Perelman, ruski matematičar koji je postao poznat diljem svijeta zbog rješenja jednog od najizazovnijih matematičkih problema u povijesti, na prvi pogled možda izgleda poput običnog skitnice. Fotografije snimljene u Sankt Peterburgu prikazuju ga s neurednim izgledom: zapuštenom kosom, iznošenim cipelama i neurednom bradom. Takav izgled lako bi mogao dovesti do pogrešnog zaključka da se radi o prosjaku. Međutim, Perelman nije skitnica — on je briljantan um koji je uspio riješiti Poincaréovu pretpostavku, jedno od najvažnijih pitanja u matematici.
Pionirski rad koji je Perelman obavio na tom problemu postavio ga je među najistaknutije matematičare našeg vremena, a za svoje je postignuće nagrađen prestižnom nagradom od milijun dolara koju mu je dodijelilo Clay Mathematics Institute. Međutim, Perelman je šokirao znanstveni svijet kada je odbio nagradu, izjavivši: „Ako je rješenje točno, nije potrebno daljnje priznanje.” Ovaj čin skromnosti još je više naglasio njegovu filozofiju koja je odbacivala vanjske nagrade i priznanja.
No, usprkos svjetskom priznanju, Perelman je odlučio povući se iz znanstvene zajednice. Odlazak u izolaciju i prestanak svih kontakata sa svojim kolegama bio je još jedan šok za one koji su ga smatrali briljantnim matematičarom u centru pozornosti. Umjesto toga, on je odabrao život povučenog intelektualca, daleko od pozornosti medija i akademskih krugova.
Njegova odluka nije prošla nezapaženo. U Sankt Peterburgu, gdje je živio, mladi su počeli nositi majice s njegovim likom i natpisom: „Ne možete kupiti sve.” Ovaj moto postao je simbol Perelmanove filozofije o neovisnosti, odbacivanju materijalnog bogatstva i društvenih normi. Za njega, uspjeh nije bio u slavama i priznanjima, već u samom intelektualnom zadovoljstvu i smirenosti.
Grigori Perelmanova priča ostaje snažan podsjetnik na to da znanstveni uspjesi, koji su ponekad povezani s javnim priznanjima i bogatstvom, mogu biti prožeti i osobnom žrtvom i samoćom. Odbijanjem nagrade, povlačenjem iz društvenog života i životom u jednostavnosti, Perelman je pokazao da je njegov pravi cilj bio nešto mnogo dublje — istinska potraga za znanjem, a ne vanjsko priznavanje.
Komentari