Incident turbulencije Singapore Airlinesa u kojem je, nažalost, jedna osoba poginula, a drugi hospitalizirani, mnoge je od nas natjerao na razmišljanje o rizicima putovanja zrakoplovom.
No, srećom, ove vrste incidenata su rijetke i puno rjeđe od ozljeda uzrokovanih drugim vrstama prijevoza. Pa zašto ponekad mislimo da je rizik od ozljeda tijekom putovanja avionom veći nego što stvarno jest?
Koliko su turbulentne ozljede česte?
Turbulencije su uzrokovane nepravilnim kretanjem zraka, što dovodi do toga da putnici i posada doživljavaju nagle bočne i okomite trzaje. U slučaju leta Singapore Airlinesa, smatra se da je ova vrsta turbulencije ozbiljan primjer “turbulencije u čistom zraku”, koja se može dogoditi bez upozorenja. Postoji još nekoliko vrsta.
Australskom uredu za sigurnost prometa svake se godine prijavi oko 25 ozljeda uzrokovanih turbulencijama tijekom leta, iako se smatra da ih mnogo više nije prijavljeno. Neke od ovih prijavljenih ozljeda su ozbiljne, uključujući slomljene kosti i ozljede glave.
Izbacivanje putnika iz sjedala tijekom turbulencije jedna je od najčešćih vrsta ozljeda glave u zrakoplovu. Ostale ozljede od turbulencije uzrokovane su kontaktom s prijenosnim računalima ili drugim neučvršćenim predmetima. U jednom primjeru turbulencije u čistom zraku koja je nastala bez upozorenja, kabinsko osoblje, putnici i kolica za obrok udarili su u strop i teško sletjeli natrag na pod. Ozbiljne ozljede uključivale su prijelome kostiju, razderotine, istegnuća vrata i leđa, iščašeno rame i razbijene zube. Gotovo svi teško ozlijeđeni nisu imali vezane pojaseve.
Ali ovo moramo staviti u perspektivu. U godini do siječnja 2024. na međunarodnim letovima za Australiju bilo je više od 36 milijuna putnika. U godini do veljače 2024. bilo je više od 58 milijuna putnika na domaćim letovima.
Zašto mislimo da je letenje rizičnije nego što jest?
Kada čujemo za ovaj nedavni incident Singapore Airlinesa, sasvim je prirodno imati snažnu emocionalnu reakciju. Mogli smo zamisliti kakav bismo užas mogli osjetiti da smo u tom trenutku bili u zrakoplovu. Ali naš emocionalni odgovor mijenja našu percepciju rizika i navodi nas na pomisao da su ti rijetki incidenti češći nego što stvarno jesu. Postoji ogromna literatura koja se bavi brojnim čimbenicima koji utječu na to kako pojedinci doživljavaju rizik i kognitivnim predrasudama kojima smo svi podložni i koje nas dovode u zabludu. Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Daniel Kahneman pokriva ih u svojoj bestseler knjizi Razmišljanje, brzo i sporo. On opisuje način na koji reagiramo na rizike nije racionalan, već vođen emocijama. Kahneman također naglašava činjenicu da naši mozgovi nisu osposobljeni da shvaćaju izuzetno male rizike. Stoga nam je teško shvatiti ove vrste rizika – poput mogućnosti ozbiljne ozljede ili smrti uslijed turbulencije u letu.
Što je događaj neobičniji, a ovo je bio vrlo neobičan događaj, Kahneman kaže da to više utječe na našu psihu i vjerojatnije je da ćemo precijeniti rizik. Naravno, što je događaj neobičniji, veća je vjerojatnost da će se naći u medijima, pojačavajući ovaj učinak. Slično tome, što je lakše zamisliti neki događaj, to on više utječe na našu percepciju i vjerojatnije je da ćemo na događaj reagirati kao da je vjerojatnije da će se dogoditi.
Kako možemo shvatiti rizik?
Jedan od načina da shvatite aktivnosti s malim, teško razumljivim rizicima je usporedbom njihovih rizika s rizicima poznatijih aktivnosti. Ako to učinimo, podaci vrlo jasno pokazuju da je mnogo rizičnije voziti automobil ili motocikl nego putovati avionom. Dok su događaji kao što je incident Singapore Airlinesa razorni i pobuđuju mnogo emocija, važno je prepoznati kako nas naše emocije mogu navesti na zabludu da precijenimo rizik da se to ponovi ili nama. Osim stresa i tjeskobe koje to izaziva, precjenjivanje rizika određenih aktivnosti može nas navesti na donošenje loših odluka koje nas zapravo izlažu većem riziku od štete.
Izvor: Science Alert
Komentari