160 istraživača s Europskog sveučilišnog instituta zahtijevaju kraj “Tvrđavi Europa”

64

Istraživači, nastavno osoblje, zaposlenici i alumni Europskog sveučilišnog instituta žele izraziti svoju zgranutost zbog tisuća poginulih na svojem putovanju prema Europi. Pozivamo Europsku uniju i države-članice da bez odlaganja djeluju u rješavanju ove humanitarne katastrofe, ali istovremeno prepoznajući potrebu za promjenom dugotrajnih politika Zapada na Bliskom istoku i u Africi, koje su izvor trenutačne krize. Na taj se način pridružujemo valu masovne solidarnosti koja se širi Europom i pozivamo države EU da hitnim i odlučnim mjerama odgovore na ovu krizu.

Već je sam opseg premještanja stanovništva šokantan – samo Sirijaca je oko četiri milijuna, od kojih je većina pobjegla u susjedne zemlje. Oni koji pokušavaju doseći Europu kopnom preko Turske i preko sjeverno-afričke obale, često bježe od nasilnog sukoba i njegovih dugoročnih posljedica: siromaštva, građanskog rata, uskraćivanja prava, tiranskih vlada. Vanjska i migracijska politika Europske Unije je navela tisuće ljudi da traže alternativne i opasne puteve ulaska u Europu. Prizori pretrpanih, tonućih brodica i utopljenih ljudi izbačenih na obalama Europe neodvojivi su od nehumanih političkih i pravnih okvira, koji onemogućuju njihovo spašavanje i integraciju u zemlje Europske unije.

Europa se ne može zamisliti izolirana od svojih odnosa s ostatkom svijeta. Jasno je da je slobodno kretanje unutar Šengenske zone zasnovano na učvršćivanju vanjskih granica. Kao uživatelji liberalne, demokratske Europe bez granica, presudno je da prepoznajemo da ovaj privilegij ne može postojati bez one druge, zatvorene, militarizirane i nasilne “Tvrđave Europa”. Dok je globalni Jug prisiljen prihvatiti uklanjanje granica za Zapadni kapital, istovremeno su suočeni s granicama za ljudska bića. Mi se protivimo vanjskim politikama vlada Zapada koje su, kratkoročno, uzročile premještanje milijuna stanovništva preko Bliskog istoka i Afrike, te dugoročno, stvorile političku nestabilnost i ekonomsku nerazvijenost. Uz sve to, dosadašnji odgovor na aktualni položaj stotina i tisuća izbjeglica bio je neadekvatan u najboljem, i katastrofalan u najgorem slučaju. Istovremeno, europske vlade pojačale su zastrašivačke i ksenofobne strategije koje onemogućavaju ikakvo drugačije percipiranje migracije, zasnovano radije na ljudskom dostojanstvu nego na ekonomskom iskorištavanju.

EUI refugees welcome

Za početak, izbjeglice bi trebale biti raspoređene pravičnije i jednakomjernije među državama-članicama. To znači migracijsku politiku na razini Europske unije, obvezujući države da prihvate izbjeglice, ovisno o bogatstvu i veličini. Prema trenutačnom nacrtu na dobrovoljnoj osnovi, prihvaćenom pri Europskoj komisiji u svibnju, vlade mogu sramotno izbjegavati svoju moralnu dužnost. To je dovelo do toga da neke zemlje predvode u pružanju utočišta, dok druge, poput Ujedinjenog Kraljevstva, nude samo represiju ili beznačajne i bezosjećajne izraze podrške. Prema nekim istraživanjima, više od dvije trećine Europljana bi poduprla zajedničku migracijsku politiku EU, čineći ovu ideju realističnim i ostvarivim kratkotrajnim odgovorom na objelodanjenu krizu.

Zbog svega ovoga europske države, kao i Europska unija u cjelini, moraju preuzeti odgovornost za svoj udio, sadašnji i povijesni, u neprekinutom razaranju ljudskih života u Africi i na Bliskom istoku. Mi zahtijevamo neposredan odgovor na trenutačnu krizu, kao i dugoročan politički projekt, koji nije utemeljen na međunarodnom huškanju na rat i financijskom izrabljivanju, već na prioritizaciji osnovnih potreba svih ljudskih bića.

Na temelju svega iznesenog, predlažemo skup konkretnih mjera za oslovljavanje kako humanitarne tako i političke krize:

1. Osigurati hranu, sklonište i medicinsku pomoć tisućama žena, muškaraca i djece koji trenutačno pristižu u Europu.

2. Zajedničku europsku politiku prihvaćanja izbjeglica na temelju bogatstva i veličine zemlje. Nacionalni egoizam ne može diktirati politiku EU.

3. Neposredan opoziv Dublinske regulacije prema kojoj su tražitelji azila prisilno deportirani na točku ulaza. Načelna politika bi trebala počivati na zajedničkoj odgovornosti između svih europskih subjekata.

4. Snažnu osudu svih činova ksenofobije, rasizma i nasilja na individualnoj, grupnoj i razini države. Posebno se obraćamo mađarskoj vlasti izravno im poručujući: “Gospodine Orban, srušite taj zid srama!” Naša Europa nije ograđena tvrđava!

5. Organiziranje međunarodne konferencije, pod pokroviteljstvom UN-a, kako bi se pokrenuo integrirani humanitarni i ekonomski program pomoći u zemljama podrijetla izbjeglica i susjednih područja, pozitivno diskriminirajući na temelju evidencija o ljudskim pravima u njih.

Originalno pismo na engleskom
European University Institute

Komentari