Zašto proizvođači cjepiva ne bi davali franšize cjepiva farmaceutskim tvornicama i laboratorijima?

26

Italija je u ponedjeljak uputila pismo Pfizeru u kojem poziva farmaceutsku tvrtku da poštuje ugovorne obveze oko isporuke cjepiva protiv Covida-19. U priopćenju Italije stoji: „Ured glavnog državnog odvjetnika poslao je Pfizeru službenu obavijest da se treba uskladiti sa svojim ugovornim obvezama glede neuspjeha da isporuči doze cjepiva.“ Ujedno, ukoliko Pfizer ne ispuni ugovorne obveze ta bi tvrtka mogla biti optužena za kršenje ugovora koji je potpisala s EU-om. Podsjetimo, talijanski premijer Giuseppe Conte kazao je da kašnjenje predstavlja ozbiljno kršenje ugovornih obveza, a Italija najavljuje da će iskoristiti sva pravna sredstva. U Hrvatskoj je još prošlog tjedna najavljeno da cijepljenje Pfizerovim cjepivom neće ići kako je planirano. Pfizer cjepivo isporučuje neuredno i ne poštuje dogovoreni rok. Shodno tome, odgađa se primjena druge doze cjepiva za tjedan dana. Tako će se u sljedeća četiri tjedna dobiti 14 kutija cjepiva manje što je jednako 13 650 doza manje. Pfizer je inzistirao kako moraju smanjiti isporuke privremeno kako bi se u budućnosti povećala proizvodnju te kako će svaki manjak nadoknaditi.

No, problemima tu nije kraj. Drugi proizvođač cjepiva AstraZeneca smatra se neučinkovitim za starije osobe od 65 godina. Učinkovitost cjepiva protiv Covida-19 kod osoba starijih od 65 godina iznosi skromnih 8 %.  AstraZeneca  proizvela je cjepivo u suradnji s Oxfordskim sveučilištem, a kompanija je istakla da do kraja ožujka neće moći osigurati dogovorenu količinu cjepiva, prenose njemački mediji Bild. Ipak, u priopćenju AstraZenece navodi se da su te informacije netočne te upućuju na rezultate učinkovitosti cjepiva objavljene u časopisu The Lancet prema kojoj učinkovitost cjepiva kod starijih osoba doseže i do 100 %. I Hrvatska je naručila velik broj doza njihovog cjepiva, točnije milijun doza, a isporuka dijela cjepiva, 44 000 doza očekuje se sredinom veljače.

Podaci Financial Timesa pokazuju da je Velika Britanija dosegnula 10 doza na 100 stanovnika, SAD 6 doza na 100 stanovnika, a Europska unija do 2 doze na 100 stanovnika. Povjerenica za zdravstvo Stela Kyriakides kazala je da se žele točni podaci kome i koliko je doza cjepiva do sada isporučeno: “Europska unija je predfinancirala razvoj i proizvodnju cjepiva i želi vidjeti povrat uloženoga. Želi točno znati jesu li doze koje je AstraZeneca dosad proizvela isporučene i ako jesu, kome su isporučene. EU želi da naručene i plaćene doze cjepiva budu isporučene čim prije i želimo da ugovor bude u potpunosti ispoštovan. Želimo jasnoću i transparentnost u pogledu izvoza cjepiva iz EU. EU će poduzeti sve što je potrebno da zaštiti svoje građane i njihova prava.”

EU znatno sporije funkcionira s regulatornim odobrenjima. Pfizerovo cjepivo u Velikoj Britaniji je odobreno 2. prosinca, u SAD-u 11. prosinca, dok je u EU odobreno tek 21. prosinca. EU je kasno prihvatila i mRNK tehnologiju pomoću koje je razvijeno cjepivo. Nedostatak transparentnosti oko rasporeda isporuke u svakom bilateralnom dogovoru o cjepivu otežava spoznaju o tome koliko je točno doza dobila svaka regija ili kad može očekivati više doza. Lawrence Gostin, profesor javnozdravstvenog prava na američkom Sveučilištu Georgetown, kaže da je konkurencija zemalja visokog dohotka oko relativno manje početne proizvodnje cjepiva bila nezdrava te je izazvala neučinkovitost i zaostajanje siromašnijih zemalja. Budući da ograničenje proizvodnih kapaciteta počinje dodatno sputavati opskrbu, prof. Gostin kaže da su rokovi i geografija bili od presudnog utjecaja na to tko će se prvi cijepiti.

Farmaceutske kompanije izbacuju cjepiva iz svojih proizvodnih pogona i vjerojatno će ih ponuditi na temelju dva uvjeta. Prvo, tko je prije potpisao obvezujući ugovor i drugo, realpolitika, u kojoj se zemlji nalazite”. Sada, na temelju podataka koje je iznio Financial Times, postavlja se pitanje zašto proizvođači cjepiva ne bi davali franšize cjepiva farmaceutskim tvornicama i laboratorijima?

 

Komentari