Vojko Obersnel objavio rezime nakon što je 21 godinu vršio funkciju gradonačelnika

30
Arhiva

Bivši gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel na svojem je blogu dao rezime svoje gradonačelničke funkcije i onoga što je ostvareno u 21 godinu. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

Rezime

Danas obilježavamo blagdan sv. Vida – zaštitnika Rijeke.

Prošli tjedan na razini gradske vlasti obavili smo primopredaju gradonačelničke dužnosti i Marko Filipović novi je gradonačelnik Rijeke, a ja to više nisam. Primopredaja je bila i službena i „drugarska“, uz prisustvo mnogo predstavnika medija i uz zdravicu na kraju.

Tjedan prije toga održao sam i dulju konferenciju za medije na kojoj sam pokušao sintetizirati i rezimirati mnogobrojne projekte i programe koji su do sad realizirani. A s obzirom da danas obilježavamo dan grada, taj svojevrsni rezime koji se bavi jednim duljim razdobljem Rijeke – tema je i ovog posta.

Ujedno svim sugrađanima čestitam dan grada.

U nastavku izdvajam ono što od svega napravljenog od 2000. godine na ovamo smatram najznačajnijim za naš grad, za njegov razvoj, ali i za očuvanje i razvoj njegovog identiteta kao slobodnomislećeg i otvorenog grada, grada mira, tolerancije suživota i uvažavanja.

Kampus na Trsatu

Više puta sam isticao da je Kampus na Trsatu dio projekata koji su mi posebno važni. To je projekt koji je gradu donio i donosi nova znanja, mladost i obrazovane ljude i mogućost stvaranja i otvaranja novih perspektiva. Isto tako zahvaljujući ovom projektu, vojarna, dakle zatvoren i strogo kontroliran prostor u jednom od najljepših dijelova grada – postao je mjesto okupljanja i učenja, mjesto razvoja, prava riječka akropola znanja – kako je to svojedobno rekao akademik Magaš.

A sve je počelo kada je 2003. nakon dugih pregovora Račanova Vlada Gradu Rijeci prepustila prostor tada već bivše vojarne, a Grad ga je potom prepustio Sveučilištu, ali i KBC-u za izgradnju nove bolnice koja konačno niče na Sušaku. U međuvremenu, tamo je izgrađen Kampus s fakultetima, studentskim smještajem i ostalim sadržajima, a Grad je to pratio izgradnjom infrastrukture.

Grad Rijeka je tako u Sveučilišni kampus kroz ustupanje zemljišta bez naknade, oslobađanje od plaćanja komunalne naknade, rješavanjem imovinsko pravne pripreme, izgradnju Sveučilišne avenije s komunalnom infrastukturom, te u projektnu dokumentaciju – izdvojio 133,2 milijuna kuna.

Dalje, za izgradnju sveučilišnih stanova na Drenovi Grad je uložio oko 14 milijuna kuna kroz zemljište, imovinsko pravnu pripremu i infrastrukturu.

Za izgradnju novog KBC-a Grad je pak u prepuštanju nekretnina, dodijeli prava građenja bez naknade i odricanju od komunalne naknade uložio oko 45 milijuna kuna.

Zahvaljujući novim prostorima, Riječko sveučilište u međuvremenu je oformilo i nove studije kao što su biotehnologija, logopedija, a u pripremi je i farmacija.

Sveučilište u Rijeci danas broji oko 16750 studenata iz cijele Hrvatske, ali i iz inozemstva i ponosan sam što sam bio dio te priče.

Građanski odgoj i obrazovanje

Obrazovanje je uvijek bilo u fokusu moje politike i načina na koji sam vodio grad pa smo tako prvi u Hrvatskoj uveli i Građanski odgoj i obrazovanje, nastavni predmet koji ove godine pohađa 470 učenika iz 20 riječkih škola (manji broj učenika i škola u odnosu na ranije brojke proizlazi iz uvjeta rada i organizacijskih mogućnosti škola u kontekstu pandemije).  Ovaj program učenja nudimo besplatno svima koji ga žele i do sada su ga preuzele tri županije, devet gradova i jedna škola van tih gradova i županija. Uveden je u riječke škole i program Moja Rijeka, rano učenje informatike, škola zdrave prehrane itd.

Stipendije

Kroz čitavo to vrijeme stipendiramo izvrsne tj. darovite učenike, a uvedene su i stipendije za deficitarna zanimanja odnosno za socijalno ugrožene učenike i studente.

Grad Rijeka još od 1993. godine stipendira darovite učenike srednjih škola i studente.  2010. godine uvedeno je stipendiranje za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, dok je 2014. godine uvedeno stipendiranje za socijalno ugrožene učenike i studente srednjih škola. Također, u sklopu akcije “Solidarnost za Vukovar”, Grad Rijeka od 2010. godine stipendira studente iz Vukovara.

Ukupno je od 2000. godine pa do danas dodijeljeno 3856 stipendija prema kriterijima darovitosti, deficitarnosti, socijalnom kriteriju te stipendija studentima Grada Vukovara te je ukupno isplaćeno 31,3 milijuna kn u te svrhe.

Vrtići

Iako mjesta u vrtićima i dalje fali, moram reći da smo otvorili 600 novih mjesta u šest novih ili rekonstruiranih objekata za što je izdvojeno preko 60 milijuna kuna, ali uveli smo i sufinanciranje privatnih vrtića kako bi svi koji to žele pronašli svoje mjesto u vrtiću, što u gradskom što u privatnom.

Posljednjih godina smo kroz EU sredstva, ali i vlastitim sredstvima energetski obnovili i čak  27 vrtića, škola i školskih sportskih dvorana, a ukupna vrijednost ovih ulaganja veća je od 110 milijuna kuna.

Sportski objekti i Astronomski centar

Tijekom mandata koje sam obnašao, realiziran je i velik investicijski ciklus u sportsku infrastrukturu  pa su tako izgrađeni Bazeni Kantrida, Centar Zamet, Atletska dvorana Kantrida, a dio tog ciklusa bila je i izgradnja Astronomskog centra, tada kao najveća investicija u tehničku kulturu u Hrvatskoj.

Samo ova četiri projekta ukupno su vrijedna oko 509 milijuna kuna (Bazeni 303 milijuna, Centar Zamet s popratnim sadržajima 152 milijuna, Atletska dvorana 40 milijuna i Astronomski centar 14 milijuna).

Dodatno, privatni investitor izgradio je i stadion na Rujevici, a Grad je to pratio izgradnjom potrebne infrastrukture.

Svi ovi objekti omogućili su osnivanje novih klubova, značajan rast broja članova u postojećim klubovima odnosno uključivanje više djece, ali i odraslih u sport i rekreaciju. Primjerice, otvorenjem Bazena Kantrida po prvi puta dobili smo bazen za skokove u vodu pa tako i klub. Ustanovljen je i program Rijeka pliva kroz koji sva djeca drugih razreda osnovnih škola prolaze školu plivanja (ove godine i trećih, radi okolnosti pandemije).

Objekti kulture

Po završetku velikog investicijskog ciklusa u sportske objekte krenuli smo s pripremom i provedbom ulaganja u infrastrukturu u funkciji kulture, a sve je zaokruženo dobivanjem EPK titule. Da nije bilo korone i ovaj bi ciklus već bio dovršen no, što je tu je.

U tijeku je obnova i prenamjena bivšeg tvorničkog kompleksa „Rikard Benčić“ u kulturni kvart Benčić u kojem su danas smješteni riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej grada Rijeke u Palači šećerane, nedavno otvorena Dječja kuća te buduća Gradska knjižnica. Ovo je najveća investicija u kulturu od osamostaljenja Hrvatske, vrijedna 250 milijuna kuna. Kad se tome pridoda i ulaganje u preuređenje broda Galeb, koji je sastavni dio EU projekta u sklopu kojeg je uređena Palača šećerane, govorimo o ulaganju većem od 300 milijuna kuna.

Tu je i preuzimanje zgrade Exportdrva i njezino stavljanje na raspolaganje kulturi te RiHub koji je danas i u funkciji poduzetništva.

Kada govorimo o kulturi moram spomenuti i otvorenje Art kina i osnivanje ustanove Art kino te osnivanje ustanove HKD-a.

Spominjem ovdje značajna djela koja su kroz sve ove godine, među ostalim i zahvaljujući podršci Grada, izvedena u HNK Ivana pl. Zajca. A kad sam već kod Zajca, spomenut ću i da su ga, uz ostale i aktualnog intendanta Blaževića vodili i neponovljiva i genijalna Mani Gotovac, kao i Oliver Frljić. U Rijeci su se održavale i Riječke ljetne noći, a pokrenut je i iznimno uspješan Festival malih scena.

Imovina Grada Rijeke

Grad Rijeka je, u današnjim granicama, formiran 1993. godine. Tada je potpisan i sporazum o podjeli imovine bivše Općine Rijeka.

Godine 2001. vrijednost ukupne imovine Grada Rijeke bila je 2,8 milijardi kuna, a 2020. godine vrijednost ukupne imovine Grada Rijeke iznosi 8,3 milijardi kuna. Od toga je 7,1 milijardi kuna vrijednost nefinancijske imovine, a 1,2 milijarde je vrijednost financijske imovine.

Grad Rijeka ima – vlasničke udjele u 28 trgovačkih društava. U 13 trgovačkih društava Grad Rijeka ima većinski udio u temeljnom kapitalu (preko 50%) a u 15 trgovačkih društava Grad Rijeka ima manjinski udio u temeljnom kapitalu (manje od 50%).

Nominalna vrijednost udjela Grada Rijeke u 13 trgovačkih društava u kojima Grad Rijeka ima većinski udio u temeljnom kapitalu – iznosi oko 893 milijuna kuna!

Europska prijestolnica kulture

EPK sam već spominjao kao krunu svoje karijere odnosno kao najvažniji projekt mog posljednjeg mandata. Svi znamo, obilježila ga je pandemija, no usprkos COVID-u, uspjeli smo realizirati i održati zaista velik broj događanja.

Unatoč pandemiji koja je zaustavila ili usporila gotovo čitav svijet, riječki projekt Europske prijestolnice kulture bio je jedini čiji su se programi održavali i u 2020., ali i u 2021. godini. Naime, u 2020., uz Rijeku EPK je bio i irski Galway koji, nažalost, zbog pandemije nije uspio realizirati gotovo ništa od svog programa, a prijestolnice određene za 2021. godinu zbog pandemije će tu titulu nositi tek u 2022. godini.

Riječki EPK tako uspio je u svojoj namjeri da kroz svoj program ojača gradsku kulturnu scenu, omogući stjecanje novih znanja velikom broju mladih ljudi uključenih u stvaranje i osmišljavanje projekata i programa.

Isto tako, riječkoj publici i gostima grada koji su unatoč strogim i manje strogim epidemiološkim mjerama ipak došli do Rijeke, ponudio je nova iskustva. Tako je u godini u kojoj je Rijeka nosila EPK titulu održano oko 500 kulturnih događanja što je, složit će se vjerojatno i najveći kritičari, zaista impresivna brojka u godini lockdowna, ograničavanja kretanja, okupljanja i ostalih protupandemijskih mjera.

Uz golemo znanje i iskustvo, iza EPK ostat će i fizičko, materijalno nasljeđe – kvart kulture u Benčiću kao najveća hrvatska investicija u kulturu od njenog osnutka, brod Galeb kao muzej, staro lučko skladište Exportdrva kao novi kulturni prostor, ali i prostor RiHuba čija je nova namjena u funkciji razvoja poduzetništva.

Najvažniji segment Rijeke kao Europske prijestolnice kulture zasigurno čine ljudi, svi oni koji su sudjelovali u stvaranju i provedbi programa, svi posjetitelji koji su tijekom više od godine dana kulturu konzumirali, ali i brojni volonteri koji su se uključili u projekt. Tijekom 2020. godine više od 360 volontera svom je gradu i ovom projektu poklonilo više od 5 tisuća sati i to svojim sudjelovanjem i svesrdnoj pomoći prilikom provedbe mnogih događanja.

Socijalni program

Godišnje se za pomoći u okviru Socijalnog programa Grada Rijeke izdvaja oko 30 milijuna kuna. Dakle, u ovih je 20 godina izdvojeno oko 600 milijuna kuna kojima smo štitili najosjetljivije članove društva.

Riječki socijalni program specifičan je u našoj državi jer nudi znatno veću razinu zaštite socijalno ugroženih građana od onog što je propisano zakonom. Naime, zakon nalaže tek podmirenje troškova stanovanja i obrok u pučkoj kuhinji za najugroženije kategorije građana dok socijalni program Grada Rijeke nudi čak 22 različita oblika pomoći koje može koristiti bitno veći broj socijalno ugroženih građana no što je propisano zakonom, sve s ciljem ostvarenja višeg standarda njihove zaštite.

Ove godine ta prava ostvaruje preko 5000 korisnika iz oko 4000 kućanstava.

Uz to, socijalni program Grada Rijeke posebnu pažnju posvećuje jednoj od najosjetljivijih kategorija u društvu, djeci i mladima, među ostalim i kako bi se pokušalo spriječiti da ih loša materijalna situacija unutar obitelji zaustavi u ostvarenju potencijala koje imaju.

U sklopu socijalno programa brine se i o beskućnicima za koje je otvoreno sklonište te Nužni smještaj.

Povrh navedenoga, u okviru socijalne zaštite osnovali smo Dom za djecu Tić, a ustanova o kojoj smo također kao osnivači posebno skrbili je Psihijatrijska bolnica Lopača.

Komunalne usluge i komunalna infrastruktura

U razdoblju od  2000. do 2021. Nabavljena su 194 nova autobusa (163 autobusa, 27 minibusa, 4 kombija), među njima 50 plinskih autobusa, a otvorena je i plinska punionica.  Samo u posljednje 2 godine kroz dva EU projekta nabavljeno je ukupno 54 autobusa, koja su vrijedna gotovo 130 milijuna kuna, od čega bespovratna EU sredstva iznose 92,5 milijuna kuna.

Energo je 2002. godine imao 15.215 korisnika-domaćinstava te plinsku mrežu dužine 225 km i distribuirao je 13,7 milijuna kubika plina/godišnje.

2021. godine Energo ima 31.271 korisnika-domaćinstava, plinsku mrežu dužine 307 km i distribuira 20,1 milijuna kubika plina/godišnje. Nedavno je Energo kroz EU projekt osigurao značajna sredstva, koja su u 80%-tnom iznosu bespovratna, za obnovu mreže centralnog grijanja i proizvodnju toplinske energije što će u budućnosti zasigurno smanjiti cijenu centralnog grijanja u Rijeci.

Od 2000. do 2021. izgrađeno je 319 km vodovodne i kanalizacijske mreže, u što je uloženo 662 milijuna kuna, a preko 60 milijuna kuna uloženo je u vodovodnu i kanalizacijsku mrežu na području izvan administrativnih granica Rijeke. No u kontekstu zaštite riječkog mora i izvorišta pitke vode, sva su ta ulaganja bitna i vrijedna.

Od 1993. do 2002. javnom je rasvjetom u gradu upravljao Odjel za komunalni sustav. U sklopu TD Energo d.o.o., 2002. godine osnovana je radna jedinica Javna rasvjeta koja je u ime Grada Rijeke preuzela brigu o upravljanju javnom gradskom rasvjetom. Uz redovno održavanje, Energo d.o.o. vodi brigu o podizanju kvalitete rasvijetljenosti uz smanjenje svjetlosnog onečišćenja i povećanje energetske učinkovitosti cijelog sustava. U razdoblju od 2001. do 2020. godine u razvoj sustava javne gradske rasvjete uloženo je oko 50 milijuna kuna, a najviše od 2009. godine kada je započela zamjena svjetiljki s Led-rasvjetom. Trenutno imamo 15.790 svjetiljki od kojih je preko 95% energetski učinkovito. 

Od 2001. do 2021. u izgradnju novih garaža u Rijeci uloženo je oko 150 milijuna kuna proračunskih sredstava. U tim garažama imamo 2.073 parkirnih mjesta. Najveća investicija bila je u garažu Zagrad B (298 parkirnih mjesta; oko 54 milijuna kuna), a uz sportske objekte otvorene su i garaža na Bazenu (154 parkirnih mjesta; investicija oko 42 milijuna kuna) i u Centru Zamet (232 parkirnih mjesta; investicija od oko 50 milijuna kuna). Također, u otvoreno-zatvorenom garažnom objektu u Ciottinoj ulici ima 56 parkirnih mjesta u u što je uloženo 3,6 milijuna kuna.

Godine 1999. godine  u gradu je bilo 2.548 parkirnih mjesta, a  2020. ima 5.845 parkirnih mjesta od čega: 3.001 na otvorenom, 2.073 u garažama i 770 su ostala mjesta.

U izgradnju novih gradskih cesta koje su u ingerenciji Grada od  2001. do 2021. uloženo je 583,8 milijuna kuna, a najviše u razdoblju 2005.-2009. godine zbog tržišnog izdanja komercijalnih zapisa i korporativnih obveznica trgovačkog društva Rijeka promet d.d., a što je ujedeno bilo i prvo burzovno izdanje korporativnih obveznica gradskog trgovačkog društva u RH.

U to nije uračunato sudjelovanja Grada Rijeke u rekonstrukciji državnih cesta, a i na tome se radilo – npr. Liburnijska, Trpimirova i Krešimirova ulica u zadnje 4 godine.

Od 2000. godine do danas KD Kozala kontinuirano upravlja s 8 groblja: Kozala, Trsat, Centralno gradsko groblje Drenova, Donja i Gornja Drenova, Zamet, Draga i Sveti Kuzam. Od 2001. do 2021. godine Grad Rijeka i KD Kozala uložili su 162,8 milijuna kuna u izgradnju i održavanje riječkih groblja, a broj grobnih mjesta povećan je za više od 6.300. Sveukupna površina riječkih groblja iznosi 575.987 m², a sveukupan broj sahranjenih od prvih povijesnih zapisa do kraja 2020. godine je 160.741. Centralno gradsko groblje Drenova početno je izgrađeno 1998. godine, a 2007. godine izgrađen je na njemu tzv. Centralni objekt. Posebno se održava i uređuje Aleja branitelja na Drenovi te se kontinuirano ulaže u povijesnu baštinu naših groblja.

Poticana stanogradnja

Kada se završi novih 90 stanova na Martinkovcu Rijeka će imati čak 676 POS stanova. Kroz POS model, građani mogu kupiti nove stanove po povoljnijim uvjetima, a gradi ih Grad Rijeka putem svoje agencije.

Turizam

Svi se sjećamo da se prije 2000. godine o turizmu u Rijeci gotovo i nije govorilo. Sporadični prolasci grupa turista gradom bili su prizor nad kojim smo se gotovo čudili. No, stvari su se bitno promijenile.

U posljednjoj „normalnoj“ turističkoj godini – 2019. – ostvareno je 924.203 noćenja i 250.284 dolazaka turista što je trebao biti odličan uvod u 2020. godinu, godinu kada Rijeka postaje Europska prijestolnica kulture. U periodu od 2016. do 2019. povećan je turistički promet za oko 500.000 noćenja (83%), dok je u periodu od 2013. do 2019. povećan za 302%.

Prema podacima udruženja „European Cities Marketing“ Grad Rijeka je proglašen najbrže rastućom turističkom destinacijom u kategoriji srednjih gradova.

Prije pandemije riječki je turizam godišnje rastao za 20-ak posto, Rijeka je polako postajala sve traženija destinacija što je, u konačnici, rezultiralo i izgradnjom i otvaranjem hotela Hilton. Otvoreno je i 15-ak hostela, velik broj ljudi krenuo je u iznajmljivanje privatnih smještajnih kapaciteta.

Ukupan broj ležajeva u svim kategorijama (privatno, hoteli, hosteli, prenoćišta…) povećao se od 2009. do 2019. godine s 1.516 na 8.280, odnosno za  6.764 ležajeva. U privatnom smještaju 2009. godine broj ležajeva bio je 173, a 2019. godine imamo 5.273 ležajeva, odnosno broj ležajeva u privatnom smještaju povećan je kroz desetogodišnje razdoblje za 5.100 tj. veći je 30 puta u odnosu na 2009. godinu. Godine 2019. ostvaren je najveći broj dolazaka u Rijeku sa 166.568 domaćih i stranih turista. Uspoređujući 2019. godinu s baznom 2009. godinom, broj dolazaka domaćih i stranih turista se povećao za 100.730, što je povećanje za dva puta. Ostvaren broj noćenja 2009. bio je 124.000, a godine 2019. imamo 468.000 noćenja. Najviše u Rijeku dolaze mladi turisti od 19 do 30 godina starosti i više je stranih nego domaćih gostiju.

Godine 2009. nismo imali niti jedan dolazak kruzera, a 2019. bilo ih je 24. Te iste 2019.  godine na kruzerima je u Rijeku stiglo 41.139 turista. Broj putnika koji na jedrenjacima dolaze u Rijeku je s 6.940 putnika 2009. godine u 2019. skočio na 12.759.

U 2019. godini ukupan broj poslovnih subjekata u sve tri turističke djelatnosti (smještaj, usluživanje hrane i pića i putničke agencije) iznosio je 494, što je za 273 više nego u 2009. godini.  Ukupni prihodi od turizma rasli su sa 366.460.283 kn  koliko su iznosili 2009. godine na 955.585.417 kn koliko su iznosili 2019. godine. Prosječna godišnja razina investicija u turizam grada Rijeke u promatranom razdoblju iznosi 38,32 milijuna kn (i to bez ulaganja u Hilton hotel).  U turizam se najviše investiralo 2017. godine, kada su ukupne investicije iznosile 66,51 milijuna kn, što je povećanje investicija za dva puta u odnosu na 2009. godinu. Najviše se u promatranom razdoblju investiralo u smještaj što je kulminiralo investicijom od gotovo 800 milijuna kuna u izgradnju Hilton hotela.

Plaže

Grad Rijeka uredio je sedam novih velikih plaža i dvije plaže za pse. Od ove godine kao plaža će se moći koristiti i područje kampa na Peluku.

Igrališta za djecu

Na području Rijeke imamo 265 dječjih igrališta od čega je u zadnjih 12 godina uređeno njih 42. Igrališta za igru s loptom ima 35 od čega je njih 4 uređeno u zadnjih 12 godina.

Trgovi, novi gradski parkovi, skulpture

U Starom gradu uređeno je devet trgova i ulica, među ostalim i Principij, Koblerov i Pavlinski trg u što je uloženo oko 60 milijuna kuna, a za javnost je otvoren i Tunel od Grivice do Dolca.  Uređeni su i Kazališni park te novi park Pomerio  u koje je uloženo oko 15 milijuna kuna. Iako se prostire na samo 44 kvadratna kilometra i najgušće je naseljen grad u Hrvatskoj, Rijeka ima 17 parkova.  U gradu je u proteklom razdoblju postavljeno i 7 skulptura: Val (Bahorić), Brod (Radoičić), Hodač (Kožarić), Kamov (Kamenar), Marija (Kranjčević Winter), Pramac broda (trećemajci), More (de Karina). Valja podsjetiti i da je izgrađen Most branitelja (1997.- 2001.g.) na kojem su kasnije upisana i imena poginulih.

Ekološki važni projekti

Nabavljeno je 50 autobusa na plin koji smanjuju emisije CO2, a svi nabavljeni dizel autobusi zadovoljavaju sve ekološke standarde. Sanirano je odlagalište Viševac gdje se od plina kao nus-produkta proizvodi struja, Na školama i vrtićima te zgradi gradske uprave postavljeni su solarni paneli. Uvedena je štedna javna rasvjeta. Otvorena su 3 reciklažna dvorišta i gradi se sortirnica. Velik broj škola i vrtića energetski je obnovljen.

Poduzetništvo

U Rijeci djeluje niz velikih gospodarskih subjekata, ali i srednih i malih poduzetnika. Gospodarski pokazatelji upućuju na stalni rast, o čemu sam detaljnije već pisao prije mjesec dana pa se ovdje neću ponavljati, no podsjetit ću na projekte koje smo kao uprava razvijali s ciljem daljnjeg razvoja poduzetništva. Otvoren je Startup inkubator u kojem je od 2013. godine do danas usluge inkubatora koristilo ukupno 195 timova, odnosno 478 korisnika. Održano je ukupno 993 individualnih konzultacija te 319 edukacija. Mentorska mreža trenutno broji 50 stručnjaka, inovatora i poduzetnika iz različitih tematskih područja. Odnedavno Startup inkubator djeluje u prostoru RiHuba.

Otvoren je Proizvodni park Torpedo u kojem su poduzetnicima na raspolaganju najmodernije tehnologije  koje podižu razinu njihove konkurentnosti odnosno konkurentnosti njihovih proizvoda. U tijeku je realizacija projekta Startup inkubatora za kreativne tehnologije i IT industriju u prostoru bivše Energane nekadašnje Tvornice papira. U ovom će se projektu urediti preko 2.700 m2 korisnog prostora zgrade energane koji će biti na raspolaganju malim i srednjim poduzetnicima s edukativnim programima, mrežom mentora i ostalim programskim aktivnostima. Ukupna vrijednost projekta je 37 milijuna kuna od čega EU sredstva iznose 31 milijun kn. Također, u tijeku je i izgradnja komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Bodulovo. Vrijednost ove izgradnje je 10,3 milijuna kuna, a od toga Grad Rijeka koristi 5,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Od 2008. godine do danas dodijeljeno je ukupno 2.088 subvencija  poduzetnicima ukupne vrijednosti 30 milijuna i 300 tisuća kuna.

Što se tiče riječke brodogradnje koju uvijek posebno ističem, želim podsjetiti na stalno zalaganje Grada Rijeke za očuvanje „3. maja“ i zaštitu kroz Generalni urbanistički plan.

Transparentnost rada uprave

Rijeka tri puta za redom proglašena natransparentnijim gradom u Hrvatskoj, a od strane Povjerenika za informiranje, neovisnog nacionalnog tijela za praćenje provedbe prava na pristup informacijama, posebno je pohvaljena i istaknuta kao grad koji u kontekstu proaktivne objave informacija, ostalim jedinicama lokalne samouprave može poslužiti kao ogledni primjer. Isto tako, Rijeku je Institut za javne financije višekratno nagradio za transparentnost proračuna. Titulu najtransparentnijeg hrvatskog grada  Rijeka je osvojila u sva tri sustavna istraživanja koja su svake dvije godine, na svim gradovima, općinama i županijama u Hrvatskoj, provodili Udruga gradova i GONG.  

Participacija građana

Tri, odnosno četiri modela Grad Rijeka je razvio u području tzv. participativnog budžetiranja. Male komunalne akcije se kao jedan od ovih modela provode od 2004. godine i na ovaj način, prijavom konkretnih projekata uređenja komunalne infrastrukture u kvartovima, građani neposredno utječu na raspodjelu oko 11 milijuna kuna proračunskih sredstava godišnje. Riječki program lokalnog partnerstva je model koji se provodi od 2005. godine, a uključuje i dodatni aspekt volontiranja i aktivnog uključivanja zajednice u provedbu projekata uređenja grada, čime se neposredno utječe na raspodjelu oko 200.000 kn proračunskih sredstava godišnje. U razdoblju od 2005. – 2020. godine u okviru Riječkog programa lokalnog partnerstva realizirano je više od 110 projekata čemu je svoj osobni doprinos dalo više od 4.000 volontera. U navedenom razdoblju u RPLP je uloženo 2,7 milijuna kuna proračunskih sredstava Grada Rijeke uz pomoć čitavog niza gospodarskih subjekata te javnih institucija i drugih putem raznih oblika donacija  – volonterskog rada, donacije dobara, usluga i drugo. Treći je model edukativna proračunska online igra Proračunajme putem koje sudionici upoznaju brojke stvarnog proračuna, a mijenjajući ga i preraspodjeljujući sredstva mogu osigurati iznose za realizaciju projekata koji aktualnim proračunom nisu obuhvaćeni. I konačno, putem online i offline obrazaca građani mogu pisati upravi komentirajući aktualni proračun i navodeći svoje prijedloge koji se razmatraju u okviru planiranja proračuna za predstojeću godinu.

Smart City

Grad Rijeka dva je puta proglašen najboljim gradom u kategoriji Smart city 2020. i 2018. godine. Izbor organizirali Jutarnji list, portal gradonačelnik.hr i agencija Ipsos Puls. Godine 2020. godine analizu je izradila tvrtka Apsolon, a neki od kriterija koji su vrednovani u utvrđivanju Smart city standarda tiču se: Pametne administracije – upotreba tehnologija u samom radu gradskih uprava, e-usluge, e-građani; Greenfield programa – tehnološki inkubatori, poticaji gradova za poduzeća koja se bave ICT tehnologijom; Komunalija – e-računi, ušteda energije kroz pametnu javnu rasvjetu…; Transporta – pametni parking, infrastruktura (semafori, kružni tokovi), javni prijevoz usklađen uporabom tehnologija; Sigurnosti – upotreba tehnologija u sigurnosti građana, otkrivanje/sprečavanje kriminala, javni alarmi, javni WIFI itd. Predstavljeno je istraživanje “Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2020.” u sklopu kojeg je Grad Rijeka proglašen najboljim gradom u Hrvatskoj u kategoriji Smart city / Pametni grad i prvim gradom u Hrvatskoj po spremnosti za digitalnu transformaciju odnosno, za promjenu svih oblika poslovanja i procesa u kojima su zaposlenici organizacije u interakciji s njezinim korisnicima zahvaljujući  razvoju novih tehnologija, softvera i aplikacija. U Rijeci djeluje i Centar kompetencija za pametne gradove koji je osnovao Grad Rijeka, a koji povezuje gospodarske subjekte i istraživačke institucije na projektima istraživanja i razvoja s ciljem rješavanja izazova s kojima se gradovi nose, poput prometa, energetike, ekologije, infrastrukture, upravljanja resursima. U okviru ovog Centra suradnjom 20 partnera, osmišljeno je 6 glavnih razvojnih projekata kroz koje će se, tijekom 3 godine trajanja projekta, realizirati 36 inovativnih rješenja za proizvode ili tehnologije sa značajnim tržišnim potencijalom. Ukupna vrijednost projekata je 149.6 milijuna kn. Dodijeljena bespovratna sredstva iznose 95.4 milijuna kn, a partneri u projektu participiraju sa 54.3 milijuna kn.

EU sredstva

Grad Rijeka je sa svojim povezanim trgovačkim i komunalnim tvrtkama te ustanovama do sada iz europskih fondova ugovorio gotovo 300 milijuna eura bespovratnih sredstava za realizaciju različitih projekata.

Riječ je o ukupno 175 projekata pa ću izdvojiti samo one veće.

EU sredstvima obnovljeno je 20 riječkih vrtića i škola, otvoren je novi poduzetnički inkubator, a u tijeku je i realizacija još jednog. EU sredstva Grad je ugovorio i za poduzetničku zonu Bodulovo, a europskim sredstvima kupljena su i čak 54 nova autobusa Autotroleja.

Europski novci ulažu se i u kulturu pa se tako 100 milijuna kuna ulaže u obnovu kompleksa Benčić i njegovog pretvaranja u art kvart, a EU sredstva ugovorena su i za obnovu broda Galeb. No, kupljeni su i spremnici za odvojeno prikupljanje otpada, izgrađeno još jedno reciklažno dvorište, gradi se postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada, otvoren je centar za podršku beskućnicima.

Nedavno je pak Energo ugovorio gotovo 84 milijuna kuna za modernizaciju svog sustava, a Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija je pak ugovorilo zaista velik projekt izgradnje i dogradnje vodovodnog i kanalizacijskog sustava vrijedan 1,7 milijardi kuna od čega je 1,2 milijarde kuna iz EU fondova.

Tu je i čitav niz drugih, manjih i većih projekata čija je realizacija dovršena ili je u tijeku.

Novi ritam grada

Pred građanima Rijeke sada je novi ritam grada koji donosi novi gradonačelnik Filipović. Njegov je program daljnjeg razvoja Rijeke ostvariv i kvalitetan i ja sam uvjeren da će Riječanke i Riječani za četiri godine biti ponosni na svoj izbor i na činjenicu da su upravo Marku Filipoviću dali povjerenje za vođenje grada.

Na kraju rezimea – hvala svima!

Na kraju ovog rezimea želim se zahvaliti svima koji su sudjelovali u razvoju Rijeke kroz proteklu 21 godinu, koliko sam obnašao dužnost gradonačelnika Rijeke.

Tu prije svega mislim na građane i građanke Rijeke koji su mi davali podršku i povjerenje da upravljam Rijekom u svim dosadašnjim izbornim ciklusima i koji su vjerovali u kvalitetu politika koje sam provodio.

Interes Rijeke, grada koji volim i u kojem ostajem živjeti, grada koji nikada nisam htio napustiti – uvijek mi je bio na prvom mjestu. Mislim da sam to nesuzdržano pokazao i mislim da je to temelj povjerenja koje sam s građanima Rijeke izgradio.

Iako je preda mnom mirovina, ona ne znači umirovljenje tog osjećaja prema Rijeci. Ne mislim posve ušutjeti. Mislim i dalje ostati jasan i otvoren, a moji sugrađani i dalje mogu računati da ću biti uz Rijeku verbalno i emotivno – onoliko vidljivo koliko će moje poruke i riječi biti zamjetne i prenošene u vremenu koje dolazi.

Osim građanima Rijeke, zahvaljujem se i svim zaposlenicima gradske uprave, gradskih tvrtki – komunalnih i trgovačkih društava – i ustanova Grada. Bez njihova truda i zalaganja mnogih projekata na koje smo danas ponosni ne bi bilo. Mislim pritom i na sve pročelnike gradske uprave kao moje najbliže suradnike, ali i na čitave timove ljudi koje su okupljali i motivirali da zajednički razvijamo grad i maksimalno budemo uprava okrenuta građanima.

Koristim ovu priliku da se zahvalim i svim predstavnicima medija i svim redakcijama koje su u proteklim godinama pomogle da informacije namijenjene građanima nađu put do njih. Mediji su nerijetko bili korektiv koji je mene i moje najbliže suradnike usmjeravao da komuniciramo bolje, jasnije, otvorenije. Uvjeren sam da ostavljam upravu spremnu na daljnji razvoj komunikacije i da će dosegnuti standardi dostupnosti čelnih ljudi predstavnicima medija dodatno rasti.

Sretan dan grada!

I još jednom, na kraju, svim građanima i građankama Rijeke čestitam današnji dan grada – blagdan sv. Vida!”

Komentari