Virusni imunolog Luka Čičin-Šain: Blizu je dan kada će gripa opet biti opasnija od korone

103

Virusni imunolog prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain već dugi niz godina radi u centru za infektologiju Helmholtz u njemačkom Braunschweigu gdje se bavi pitanjima imuniteta i kronične infekcije. Za Slobodnu Dalmaciju kazao je kako je posve izvjesno da ćemo u narednim godinama imati suživot s Covidom-19: „Sve govori u prilog tome da će to biti nešto s čime ćemo se nositi mnoge godine pred nama, kao i da je to epidemija koja je došla i ovdje će vjerojatno ostati. Treba reći da to ne bi bio prvi slučaj jer već postoje četiri koronavirusa koji su prilično uvriježeni u humanoj populaciji, izazivaju blage infekcije dišnih puteva. Zato mislim da će i ovaj koronavirus ostati među ljudima i da ćemo morati pronaći načina prilagoditi mu se, boriti se i živjeti s njim.“

Čičin-Šain usporedio je ovaj fenomen s gripom: „Mislim da će stvari biti donekle različite. I jedno i drugo jesu virusi koji izazivaju infekcije dišnih puteva, ali tu te sličnosti i staju. Mi znamo da i jedan i drugi virus mogu mutirati, s tim da virus gripe može to raditi daleko brže i znatno korjenitije nego virus korone iz raznoraznih molekularno-bioloških razloga, ali ovdje ne bih zamarao vaše čitatelje s nekim prestručnim objašnjenjima. Virus korone može donekle mutirati, ali te promjene kod njega su u daleko manjem opsegu. One se zbog toga mogu i lakše pratiti nego kod virusa gripe, gdje praktično svaku sezonu trebamo jedno novo cjepivo za tu sezonalnu pojavu. Kod korone sam uvjeren da će biti daleko manji broj varijanti koje će biti moguće obuhvatiti manjim brojem cjepiva i koja će kroz dugi niz godina moći djelovati i pružati jednu dosta dobru zaštitu većini ljudi.“

Ipak, kazao je, imamo razloga za optimizam. Na pitanje Slobodne Dalmacije koliko pojava svakog soja virusa produžava pandemiju, odgovorio je: „Reći koliko je to godina ili mjeseci mislim da je nemoguće. Na kraju krajeva ne možemo ni reći koliko takvih novih promjena ovaj virus nosi u sebi. Znamo iz virologije da se jedan virus ne može toliko promijeniti na jednom mjestu. Mnoge od tih mutacija koje virus napravi će ga i oštetiti, onemogućiti mu da se može vezivati za stanice, učinit će ga manje infektivnim, pa zbog drugih razloga nisu korisne za njega, iako mu možda pomažu da izbjegne nadzor imunološkog sustava. Mislim, a za nekoliko godina moći ćete mi reći jesam li bio u pravu ili nisam, da će se stvoriti cjepiva koja će sadržavati nekoliko varijanti ovog virusa istovremeno, isto onako kako imamo trovalentna ili tetravalentna cjepiva protiv virusa gripe. Takvo cjepivo ili cjepiva će završiti u kalendaru cijepljenja, svi će njime biti cijepljeni, tako da će to biti jedna pojava s kojom će se vrlo rijetki pojedinci susretati kao kliničkom komplikacijom. Većina ljudi će moći živjeti život u kojemu će taj virus biti zaustavljen. Mislim da sve ide u tom smjeru da će taj virus biti zaustavljen cjepivima isto onako kako su zaustavljeni virusi ospica, zaušnjaka ili rubeole. To su virusi koji bi se dalje mogli mijenjati i evoluirati stvarajući nove varijante, ali u trenutku kada većina ljudi bude procijepljena i kada se taj virus ne bude mogao širiti jer je većina imuna, kada brojke zaraženih budu na razini početka lanjskog ljeta, bit će ga toliko malo da će i šanse da se novi mutanti stvori biti minimalne. To je situacija u kojoj ćemo virus držati pod kontrolom. Ne smijemo imati nacionalnu strategiju koja se zasniva jedino na cjepivu, već kombinaciju gdje istovremeno guramo te brojke dolje tako da onemogućavamo širenje virusa, kontakte zaraženog čovjeka na zdravog. To su u osnovi te neke epidemiološke mjere gdje smanjujemo da se, recimo, ljudi nalaze zajedno u sredstvima javnog prijevoza i drugim zatvorenim prostorima.“

Komentari