Usvojen II. rebalans proračuna Primorsko-goranske županije

83
pgž

Županijska skupština PGŽ većinom glasova podržala je drugi rebalans proračuna kojim se konsolidirani proračun s početnih 250,5 milijuna eura povećava za 5,8 milijuna eura na razinu od 256,4 milijuna eura.

Od navedenog iznosa, otprilike 0,6 milijuna eura se odnosi na povećanje rashoda koje financira Županija, a 5,2 milijuna eura na rashode proračunskih korisnika. Povećanje proračuna rezultat je povećanja prihoda tekuće godine, primitaka od financijske imovine i zaduživanja te smanjenja prenesenog neto viška prihoda i primitaka iz 2022. godine.

Govoreći o rashodima, iznos od 4,1 milijun eura raspoređuju se u zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu i to za dostupnost zdravstvene zaštite, liječničke specijalizacije, opremanje zdravstvenih objekata, predfinanciranje obrazovnih EU projekata i redovno poslovanje ustanova socijalnih skrbi.

Prema riječima resornog pročelnika Krešimira Parata, drugim rebalansom županijski proračun povećava se za tek 2,32 posto što znači da je riječ je o tehničkom rebalansu, a pomaže se proračunskim korisnicima, prvenstveno iz sektora zdravstva i socijale da podmire rashode i ostanu likvidni.

Član Skupštine Josip Katalinić podnio je dva amandmana, za povećanje iznosa za program zaštite okoliša i poticanje sporta, o kojima se nije glasalo s obzirom u formalnom pravnom smislu nisu valjani. Međutim, župan Zlatko Komadina založio se da se stavka oko biootpada uvrsti u proračun za iduću godinu.

U raspravi oko rebalansa, članovi Skupštine uputili su primjedbe oko raspoloživih sredstava vezano uz pojedine projekte, poput kupnje terenskog vozila HGSS-u Delnice, županijske linije cestovnog prijevoza putnika i nabavku defibrilatora u Brodu na Kupi.

Pročelnik Goran Petrc obrazložio je kako je kupnja terenskog vozila predviđena u proračunu za sljedeću godinu, a sufinancirat će ju dijelom PGŽ i Grad Delnice. Vezano uz defibrilator, pročelnica Vesna Čavar je pojasnila da je nabavljen preventivno na zahtjev MO Brod na Kupi s obzirom na veliki broj posjetitelja koje privlače lokalne manifestacije kao i turistički sadržaji, a bit će postavljen u javnosti. Govoreći o javnom linijskom prijevozu u cestovnom prometu, resorna pročelnica Izabela Linčić Mužić navela je kako je u tijeku optimizacija županijskih linija u sklopu digitalnog inovacijskog hub-a Sveučilišta u Rijeci EDIH, a potom slijedi razgovor s općinama i gradovima vezano uz modele sufinanciranja.

Članovi Županijske skupštine podržali su i nastavak aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje žičare na Učki, a Zaključak će se dostaviti Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskoj turističkoj zajednici i resornim ministarstvima

Kako je uvodno predstavio član Skupštine Leo Pavela, ujedno i predlagač ove točke, Primorsko-goranska županija ovaj projekt je proglasila svojim strateškim projektom, a ministar Oleg Butković izrazio je podršku naglasivši da postoji velika mogućnost da se iz EU fondova namaknu sredstva od 60 posto vrijednosti investicije.

Direktor društva Milorad Stanić dodao je da bi žičara prema procjenama mogla imati 320 tisuća posjetitelja godišnje te da je riječ o visoko profitabilnim projektima i brendu koja doprinosi prepoznatljivosti županije u turističkom smislu. Izrada glavnog projekta je u završnoj fazi, slijedom čega se očekuje ishođenje građevinske dozvole. Trenutačno se cjelokupna vrijednost projekta procjenjuje na cca 40 milijuna eura, a povrat investicije ostvario bi se kroz 16 godina.

Mišljenja vijećnika iznesena u raspravi u prvom redu odnosila su se na model financiranja, a Stanić je naveo da je projekt razvijan uz mogućnost sufinanciranja iz EU fondova dok je druga opcija privatni kapital.

Pad broja putnika Zračne luke Rijeka

Sjednica je započela Aktualnim satom kojeg je otvorio županijski vijećnik Sanjin Vrkić pitanjem o padu broju putnika Zračne luke Rijeka i problemu komunikacije između uprave i TZ Kvarnera kao nositelja projekta udruženog oglašavanja te pozvao župana Komadinu da se osobno uključi kako bi se boljom komunikacijom pokušao problem riješiti.

Župan je odgovorio kako bi to značilo da on bude direktor svih tvrtki koje su u poteškoćama te podsjetio da je županija sa samo 20 postotnim udjelom u vlasništvu Zračne luke Rijeka jedina i najviše ulagala u kapitalne investicije svih ovih godina te da se na poziv Županije jednom uključilo i resorno ministarstvo, premda je država većinski vlasnik. Također je dodao da se kroz udruženo oglašavanje do sada osiguralo 10 milijuna eura te je upravo kroz te subvencionirane avio linije ostvareno čak 84 posto putničkog prometa te dodao da će pitanje o broju putnika i planovima za njihovo povećanje uputiti direktoru Zračne luke.

Povećanje poreza na dohodak kao kompenzacija za ukidanje prireza

Člana skupštine Josipa Katalinića zanimalo je je li poznat podatak kako će se najava povećanja poreza na dohodak kao kompenzacija za ukidanje prireza, a što najavljuju gradovi i općine, povećati prihode županijskog proračuna za slijedeću godinu. Naime 20 posto od poreza na dohodak uplaćuje se u županijske proračune.

Resorni pročelnik Krešimir Parat i župan Komadina odgovorili su kako je nemoguće predvidjeti o kojem je iznosu riječ kada takve odluke gradovi i općine nisu niti donijele. Parat je dodao da postoje i najave da će neki JLS-i smanjiti taj porez. U svakom slučaju, u proračunu za sljedeću godinu ta se stavka prihoda neće mijenjati, već će eventualno biti predmetom kasnijeg rebalansa. Simulacije koje su rađene govore da bi se ta prihodovna stavka mogla korigirati do iznosa od 11 milijuna eura, rekao je Parat i dodao kako je porez na dohodak zajednički prihod na kojem županije ne mogu utjecati niti su uključene već je sve u rukama gradskih i općinskih vijeća.

Vijećnik Vice Sep postavio je pitanje o mogućnosti opremanja školskih sportskih dvorana defibrilatorima, a resorna pročelnica Vesna Čavar se složila kako je te uređaje poželjno i potrebno postaviti na svim sportskim terenima te da će PGŽ posvetiti pažnju i tom pitanju, a posebno pitanjima informiranja o lokacijama postavljenih defibrilatora i edukacije o njihovom korištenju.

Sanju Beljan Brkić zanimao je status Javnog poziva za sufinanciranja projekata ravnomjernog razvitka, konkretno projekt izmjene i kupnje novih odašiljača radija Gorski kotar, na što je resorni pročelnik Ljudevit Krpan kazao kako u ovoj godini za to nije ostalo dovoljno novaca, no da je po nalogu župana za 2024. godinu u okviru Javnog poziva predviđeno 100.000 eura.

Realizacija nabave fiksnog mamografa u Delnicama bilo je pitanje vijećnice Ivane Pečnik Kastner. Resorna pročelnica Čavar odgovorila je kako je nedavno dovršena primopredaja mobilnog mamografa kako pacijentice ne bi morale putovati na pregled te je potrebno vidjeti hoće li mobilni mamograf zadovoljiti postojeće potrebe i temeljem toga donijet će se odluka da li je potrebno ili ne nabaviti Domu zdravlja Delnice i fiksni mamograf.

Predsjednik Skupštine Marko Boras Mandić tražio je odgovor o razlozima kašnjenja radova na novoj četverosedežnici na Platku, uz sve pohvale toj investiciji. Pročelnik Krpan odgovorio je kako su na prijedlog izvođača radova, zbog tada postojećeg snijega, pomaknuti početak i dovršetak radova na kasniji datum, odnosno sezonu 2023./2024.

Problematika pretovara metalnog otpada

Vijećnik Leonardo Pavela istaknuo je problematiku pretovara metalnog otpada u neposrednoj blizini KBC-a Rijeka, a župan Komadina je najavio kako će PGŽ uputiti zahtjev Lučkoj upravi Luke Rijeka da se ta praksa dokine.

Gabrijelu Gorjanac Kapšu zanimao je razvoj projekta Doma za starije osobe u Kostreni i uključenost PGŽ u njegovu realizaciju. Župan Komadina je odgovorio kako je je Općina Kostrena, budući da je jedina imala gotovu dokumentaciju, na natječaj ministarstva prijavila taj projekt, za kojeg joj je nedavno odobreno nešto više od 6 milijuna eura. Župan je istaknuo kako je Općina projektirala dom u vrijednosti 20 milijuna eura s višestruko većim kapacitetima od potreba Općine Kostrena. Budući da je podrška Županije bila nužan uvjet za valjanost prijave, dali smo podršku tom projektu, a PGŽ je u mogućnosti financijski sudjelovati u iznosu od maksimalno 2 milijuna eura, kazao je župan dodavši kako će biti nužno uključivanje i okolnih gradova i općina koji također imaju potrebe za domskim kapacitetima.

U nastavku sjednice, prihvaćene su II. izmjene i dopune Financijskog plana Županijske uprave za ceste za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025. godinu te dopuna Plana razvoja PGŽ za razdoblje 2022.- 2027. godine s ciljem povlačenja bespovratnih sredstava u iznosu od 31,7 milijuna eura za otočne projekte u županiji iz Integriranog teritorijalnog programa.

Dana je suglasnost Zavodu za hitnu medicinu PGŽ za kreditno zaduženje za nabavku deset novih vozila sanitetskog prijevoza te je ovoj zdravstvenoj ustanovi raspoređeno 909 tisuća eura za dostupnost na razini primarne zdravstvene zaštite.

Odluke o osnivanju županijskih lučkih uprava usklađene su s novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, a tijekom rasprave, postavljeno je nekoliko vijećničkih pitanja vezano uz mogućnost osnivanja ŽLU Rijeka i proširenje kapaciteta u luci Beli na koje je resorna pročelnica odgovorila da je proširenje luke u planu ŽLU Cres te smatra da postoji mogućnost osnivanja nove lučke uprave u Rijeci ako grad to predvidi u prostornom planu, odnosno ako iskaže interes, kako je naveo župan.

Među ostalim, usvojena je i Zajednička izjava o suradnji PGŽ sa Saveznom pokrajinom Štajerskom te Pravilnik o načinu donošenja javnih potreba u sportu Primorsko-goranske županije te pravilnik i program javnih potreba u kulturi.

Dvadeset i prva sjednica Županijske skupštine PGŽ s dnevnim redom od 20 točaka održana je u Hotelu Royal u Opatiji, a do kraja sjednice, sve točke dnevnog reda su usvojene.

Komentari