Nezavisna vijećnica Grada Rijeke Iva Rinčić osvrnula se na brod Galeb i koliko je financijskih sredstava utrošeno u njegovu obnovu. Njezin tekst prenosimo u nastavku:
“Većina galebova živi uz obale mora. No, onaj naš riječki Galeb, on životari u brodogradilištu. I baš kao što su ptice galebovi poznate kao svežderi, tako i ovaj brod Galeb, nekad Titov, sad riječkih gradonačelnika, u sebe utrpava velike količine novce. I ne bira čiji je mandat, a uređenje Galeba i dalje traje…
Ukratko, do sada je Galeb, uz pomoć gradskih čelnika i podršku nekih vijećnika posebno u prethodnih mandata, u sebe utrpao oko 12 i pol milijuna eura. No, to nije sve. Plan je da ga „nahranimo“ s još oko 2,7 milijuna eura! Dakle, taj će nas brod stajati, oko 15 milijuna eura! Ponovit ću još jednom tu cifru vrijednu isticanja – 15 milijuna eura!
Službeni odgovor gradonačelnika
I nisu ovo neke „pi puta oko“ brojke, ovo je službeni odgovor gradonačelnika na moje pitanje, na koje jako dugo uopće nisam dobivala odgovor, oko ukupnih troškova radova na brodu Galeb.
„Na aktivnosti vezane za zaštićeno kulturno dobro m/b Galeba od 2007. godine do 30. rujna 2024. godine utrošeno je ukupno 12.630.192,08 eura. Navedeni iznos uključuje: kupnju broda, hitne mjere zaštite kulturnog doba, održavanje (posada, tegalj, razne dozvole i pristojbe, električna energija, potrošni materijal, osiguranje, servis), projektnu dokumentaciju, stručni nadzor, radove obnove broda, restauratorske radove, opremu (komunikacijska oprema i oprema za video-nadzor i protuprovalnu zaštitu), troškove financiranja te stalni muzejski postav”, stoji u odgovoru iz Grada Rijeke na moj upit od 6. rujna 2024.
Evo dodatnih pojašnjenja iz Grada:
“Do završetka projekta obnove m/b Galeb odnosno njegova stavljanja u funkciju planiran je utrošak u iznosu od ukupno 2.691.756,43 eura. Navedeni iznos uključuje: opremu stalnog muzejskog postava, rampu za pristup osoba smanjene pokretljivosti, troškove financiranja, završne stolarske radove, maritimnu studiju, projektnu dokumentaciju, nadzor, tegalj i održavanje.“
Koliko ljuljački, tobogana, vrtuljaka umjesto Galeba?
Tako je odgovorio gradonačelnik Filipović pa sad i mi građani znamo koliko smo izdvojili za brod čija sudbina više nije ploviti. Ako pak stavimo sada tih 15 milijuna eura u riječki kontekst, slika je jasnija:
➝ U Rijeci je na listi za kupnja stanova više od 800 zahtjeva, gradi se 30 POS stanova. Koliko je metara kvadratnih priuštivih stanova grad mogao izgraditi umjesto Galeba?
➝ Obrtnici i poduzetnici pogođeni višemjesečnim radovima u centru grada, zatražili su čitav niz mjera koje bi im trebale pomoći u krizi koju prolaze (dodatno umanjenje zakupnine, subvencioniranje troškova privatnog najma, uklanjanje spomeničke rente i komunalne naknade te plaćanja uporabe terase…) Koliko je radnih mjesta moglo biti spašeno umjesto Galeba?
➝ Roditelji djece koja borave u vrtićima drugih osnivača mjesečno plaćaju značajno više boravak svoje djece od onih u gradskim vrtićima. Koliko se mogao taj boravak sufinancirati umjesto Galeba?
➝ Novo igralište u jednom riječkom dječjem vrtiću stajalo bi tek 15 tisuća eura, za čiju obnovu Grad navodno nije imao novca? Koliko ljuljački, tobogana, vrtuljaka umjesto Galeba?
Je li uređenje Galeba vrijedno 15 milijuna eura?
Je li Galeb vrijedan naših 15 milijuna eura?
Teško je to pitanje u čiji se odgovor namjerno nastoji uplesti ideološka argumentacija. Sam po sebi Galeb nije sporan i kao svaki projekt ima svoje dobre i loše strane.
No ono što jest sporno, jest vrijede li neki drugi projekti više, trebaju li nam više i donose li Riječanima bolji život?
Vrijeme će pokazati. Sretno bilo Galebu i nama skupa s njim! Ili bolje rečeno – mirno more!”
Izvor: Iva Rinčić
Komentari