U Opatiji prezentirana nova metoda za spas palmi

119
opatijske palme

Opatija se s pravom ponosi svojim parkovima i perivojima i zelenim okućnicama, no posljednjih je godina sve prisutniji problem sušenja palmi zbog širenja nametnika palmina drvotoča koji je za palmu izuzetno poguban. Riječ je o leptiru južnoameričkog podrijetla koji je u Hrvatskoj prvi puta detektiran 2011. godine. Najčešće napada palme vrste Trachycarpus foruteni (žumare), ali može napasti i druge vrste. Leptir može preći velike udaljenosti (do 50km) u potrazi za novim domaćinom gdje će odložiti jaja iz kojih se razvijaju ličinke koje ulaze u deblo palme. Razvoj ličinke traje od 10 do 18 mjeseci i one mogu narasti do 9 cm te tada uzrokuju još veće štete i na kraju smrt palme koja ugine u roku od 2 do 4 godine.

Stručnjaci opatijskih Parkova redovito nadziru 310 opatijskih palmi u parkovima i na javnim površinama, no problem je prisutan i u privatnim okućnicama

Još 2014. godine uočeni su prvi simptomi sušenja palmi na opatijskom području te se pristupilo tretmanu zalijevanja odgovarajućim insekticidom. Rezultati i poboljšanja stanja su vidljivi, no 10 posto palmi svejedno odumire. U skladu s novim znanstvenim spoznajama pokušat će se spasiti opatijske palme novom metodom koju je prezentirao magistar agronomije Luka Čotić iz tvrtke Agrobiotest. Riječ je o tehnologiji injektiranja insekticida nastalog na prirodnoj osnovi u palmino deblo. Insekticid je dobiven iz bakterija i nije šteten za okoliš. Palma transpiracijom insekticid širi prema krošnji te se tako otruje larva drvotoča. Postupak je dovoljno provesti jednom godišnje.

Postigli smo vrlo dobre rezultate na palmama u Dalmaciji koje je zahvatio drugi nametnik, crvena pipa, kao i u Isti i na Krku gdje je prisutan isti problem s palminim crvotočem kao i u Opatiji. Prvi simptom oboljenja palme je rast mladih listova prošaranih točkicama, istaknuo je Čotić.

Opatijski Parkovi planiraju sve ugrožene palme cijepiti ovom metodom idućeg proljeća. Kod već osušenih stabala, osobito u privatnim okućnicama apeliramo na vlasnike da ih sruše i primjereno zbrinu, najbolje bi bilo u stroju za mljevenje drvenog materijala kako bi se mehanički uništio kukac i spriječilo širenje zaraze.

I dalje je na opatijskom području prisutan i problem sušenja lovora, uočen 2019. godine. Nakon što je zagrebački Šumarski fakultet napravio stručnu analizu, utvrđeno je kako se radi o kompleksu patogenih gljiva. Stručnjaci Parkova pozivaju građane da posjeku bolesni, osušeni lovor u svojim okućnicama. Valja odrezati ispod bolesnog mjesta, bolesni dio i sve lišće pokupiti i spaliti te svakako treba sterilizirati vrtlarske škare nakon postupka.

L.B.

Komentari