U idućih 10 godina Rijeka će se prugom spojiti sa Mađarskom i Zagrebom

22

Jutarnji list organizirao je online panel HANZA HUB na kojem se govorilo o budućnosti željeznice. Na panelu su sudjelovali ministar prometa Oleg Butković, predsjednik Uprave HŽ-Infrastrukture Ivan Kršić i dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Tomislav Josip Mlinarić, a moderator panela bio je novinar Krešimir Žabec.

Kao što je to već poznato stanje željeznica u Hrvatskoj je veoma loše, osobito kada se usporedi s autocestama. Ministar Butković kazao je kako su s početkom rada Vlade 2016. godine pokrenuli investicije u prometnu infrastrukturu, no taj se ciklus odnosi ponajprije na gradnju Pelješkog mosta, gradnju zračnih luka, ceste i ostalih 9 projekata na kojima se trenutno radi. Projekt obnove i modernizacije željezničke infrastrukture dio je tekućeg velikog investicijskog ciklusa koji će stajati oko 10 milijardi kuna, a do 2030. taj će se iznos dići na 3 milijarde do 3, 5 milijarde eura. Ujedno, Butković je podsjetio i na odluku Vlade o nabavci 32 nova vlaka uz investiciju od milijardu kuna.

Tomislav Josip Mlinarić ukazao je na činjenicu da se gotovo svi projekti koji se trenutačno provode u željezničkoj infrastrukturi nalaze u Nacionalnom programu željezničke infrastrukture za tekuće petogodišnje razdoblje.

Kršić je kazao kako je konačno je započela realizacija ideje stare 38 godina i to objavom natječaja izvođača radova od Hrvatskog Leskovca do Karlovca: „Krajem ove, najkasnije početkom iduće godine, počinjemo s radovima na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Što se tiče nastavka od Karlovca prema Rijeci, u tijeku je, u različitim fazama, izrada studijske dokumentacije za pojedine dionice. Budući da smo u fazi izrade studijske dokumentacije, još nije definirana trasa buduće nizinske pruge do Rijeke, ali naš je cilj započeti radove i na tim dionicama tijekom 2025.“

Butković je na panelu pojasnio zašto je potrebno toliko mnogo vremena za pokretanje projekta: „Hrvatskoj je potrebna nizinska pruga, to je za mene isto pitanje kao i Pelješki most. Povećavamo kapacitet Brajdice, stavljamo Zagrebačku obalu u funkciju, i uskoro ćemo odabrati koncesionara, u a budućnosti graditi novu luku na Krku. Sve to nema nikakva smisla bez nizinske pruge. Najveći problem je financiranje. Prije nekoliko godina imali smo stav Europske komisije da je to neisplativ projekt te kako se neće financirati od Europske komisije. Onda smo tražili da to financiramo putem koncesije za građenje i upravljanje. Kad smo to počeli komunicirati, iz Europske komisije počeli su stizati signali da bi u razdoblju od 2021. do 2027. Europa ipak prihvatila financiranje izgradnje dionice od Karlovca prema Rijeci. To je jako dobar signal te smo održali nekoliko neformalnih i formalnih sastanaka na tu temu.”

Tomislav Josip Mlinarić istaknuo je kako za pripremu i gradnju takvog projekta treba 15-ak godina te se iz istog razloga zauzeo za opciju rekonstrukcije na postojećoj trasi pruge do Rijeke “kako bi se primio teret od 13 milijuna bruto tona godišnje, i tako pripremljenije dočekalo veliku investiciju u nizinsku prugu.“
Kršić je rekao kako će u narednim godinama teretni promet rasti oko 2% godišnje, a možda i više zbog rasta privatnih prijevoznika.

Ministar Butković za kraj panela prenio je poruku: „Realizacija investicijskog plana u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture nema alternativu. To nitko ne može zaustaviti, i Hrvatska će do 2030. godine imati novu, modernu prugu od Zagreba do mađarske granice, kao i novu nizinsku prugu do Rijeke. To je sigurno. Proces obnove željezničke infrastrukture započet je, i on je nezaustavljiv te nema alternativu. Bez obzira na to tko pobijedio na izborima, neće imati hrabrosti to mijenjati jer bilo kakva odluka da se uspori ili odustane od ulaganja u željezničku infrastrukturu ne bi bila dobro prihvaćena. Stoga sam, kao ministar, siguran da će se to nastaviti. To je naša realnost, i sad je samo pitanje tko će biti na izvršnim funkcijama sutra, i koji će se zakoni donositi kako bi se sve to ubrzalo i olakšalo. Vjerujem da će biti dovoljno pameti, volje i želje da se taj investicijski ciklus završi do 2030. godine.“

Izvor: Jutarnji list

Komentari