Riječki imunolog o imunitetu krda: “Ne slažem se s logikom stjecanja imunosti bez cjepiva jer bi to bilo svjesno žrtvovanje dijela populacije”

22

Imunolog i profesor sa Sveučilišta u Rijeci te član Njemačke nacionalne akademije za znanost Stipan Jonjić gostovao je u Novom danu N1 televizije gdje se osvrnuo na situaciju s koronavirusom i imunitet krda. Ujedno, komentirao je i rusko cjepivo.

Velik broj cjepiva prošao je prvu i drugu fazu istraživanja i onda se išlo u treću fazu koja je esencijalna. Testira se validnost imunog odgovora, sudjeluju grupe volontera od kojih dio dobije placebo, a drugi dio cjepivo. Oni ne znaju što su dobili i onda se čeka, budući da su izloženi infekciji pa se statistički uspoređuju grupe i na temelju toga mjeri se protektivnost cjepiva. Sve se radi ubrzano, ali tehnologije su bolje pa treba vjerovati da sve ide kako treba. Puno je platformi u završnoj fazi. Koliko znam, za jednu sam čuo da su završili sve i da čekaju samo finalni screening da vide učinak na zaštitu pučanstva, pa ćemo vidjeti. Što se tiče ruskog cjepiva, oni su rano išli u registraciju, ali niti hoće niti smiju preuranjeno reagirati. Očito rade završna testiranja. Ako cjepivo bude protektivno, tretirat će se i kao svako drugo. Zašto su išli na prijevremenu registraciju, ne znam. Konkretnih podataka još nema.”

Naravno, treća faza cijepljenja nije finalna. Nakon ispitivanje treće faze, stručnjake, kaže Jonjić, čeka još puno posla: “To je zahtjevan posao jer različita cjepiva zahtijevaju različita postupanja, skladištenja… Europska komisija je s pravom dala preporuke kojima traži jasna pravila o postupanju i onda treba napraviti operaciju na papiru da se zna svaki korak postupanja s cjepivom. Hrvatska ima iskustva u cjepivu, imamo stručnjake koji mogu napraviti te planove. To je dosad neviđen poduhvat, nadamo se da će ta cjepiva biti toliko protektivna da sav taj novac i trud bude vrijedan zaštite.

Što se tiče imuniteta krda Jonjić je za N1 istaknuo: „Nije to pitanje samo postotka, potrebno je nešto više od 60%, ne znam točno, ali problem je što postoji značajan postotak populacije koji je prilično otporan na ovu bolest ili infekcija prolazi asimptomatski. Još nemamo čvrti dokaz koji je razlog tome, je li prirodna imunost ili unakrsna reaktivnost s imunim odgovorom na srodne koronaviruse. Spekuliramo zašto su mlađi otporniji, jer se govori o starijem imunom sustavu, ali to nije jedino rješenje. Čak i djelomično uspješna cjepiva pomogla bi da se kombinacijom mjera i cjepiva zaustavi širenje infekcije. Ne slažem se s logikom stjecanja imunosti bez cjepiva jer bi to bilo svjesno žrtvovanje dijela populacije. To bi bilo ne samo nehumano nego neopravdano, strašno. Znam za te podatke, kolega jedan, ugledni virusolog s Cambridgea je nešto slično rekao neki dan, ali to je na neki način provociranje situacije. Mislim da bi to bilo pogubno, ne priklanjam se takvom mišljenju. Koronavirusi nisu virusi koji izazivaju učinkovit odgovor na duge staze. Možemo očekivati da bi ljudi koji su sad zaraženi, mogli biti ponovno inficirani za nekoliko mjeseci, a onda opet dolazimo do problema kolektivne imunosti. Činjenica da se možemo ponovno inficirati, ne znači da nas ostatak imunog odgovora neće štititi, ali još moramo vidjeti koliko imunost na koronavirus stvarno traje, za to je potrebno još jedno godinu dana.”

Komentari