Primorsko goranski savez ministru Fuchsu poslao otvoreno pismo vezano uz diskriminaciju stručnih studija

36

Primorsko goranski savez poslao je otvoreno pismo Ministru znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovanu Fuchsu vezano za diskriminaciju stručnih studija. Sadržaj pisma prenosimo u cijelosti:

“Poštovani Ministre,

Obraćamo Vam se ovim pismom kako bi Vam skrenuli pažnju na moguće katastrofalne ishode za studente stručnih studija, kako za one koji su završili studije, tako i za sadašnje studente.  Govorimo o brojci preko 110 000 mladih ljudi, koji su uložili svoj trud, vrijeme i novac u znanje, vođeni željom za boljim sutra i profesionalnim napretkom.

Kao što Vam je poznato, Ustavni sud 10. ožujka 2020. donio je Odluku o ukidanju odredbi Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru koje su izjednačavale sveučilišne i stručne studije. Na temelju te odluke Ustavnog suda ukida se dio Zakona na način da se diskriminiraju i diskreditiraju studenti  stručnih i specijalističkih studija u odnosu na one sveučilišnih studija. Argumentacija iz obrazloženja ove sudske odluke u potpunosti je odvojena od životne realnosti i prijeti dovođenjem do ozbiljnih problema za studente stručnih studija, ali i zakonodavca, što smatramo nedopustivim i u suprotnosti s politikama i praksom Europske unije te Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF).

Pri donošenju odluke, istaknuta su i izdvojena mišljenja i to izdvojeno mišljenje Snježane Bagić, izdvojeno mišljenje Mate Arlovića i zajedničko izdvojeno mišljenje Andreja Abramovića, Lovorke Kušan i Gorana Selaneca, koje podržavamo i kojima se ukazuje na sporne segmente i posljedice odluke većine ustavnih sudaca. Ono što se smatra problematičnim je prvenstveno odmak od životne realnosti, te je dovedena u pitanje sama sloboda kretanja studenata u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja radi uključivanja na zajedničko tržište rada zajamčena Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Vjerujemo kako je rečenica baš iz sporne odluke Ustavnog suda, koja glasi: “općenito je pogrešno postojeći binarni sustav visokog obrazovanja sagledavati kroz usporedbu njihove vrijednosti za društvenu zajednicu jer su oba sustava (i sveučilišni i stručni) za društvenu zajednicu jednako vrijedni i jednako potrebni…” smjerokaz za budućnost akademskog obrazovanja kako u Hrvatskoj, tako I u Europi.

Isto tako, zaista je nevjerojatno u koje stanje se dovode ovi mladi ljudi, znajući kako se završetkom sveučilišnog studija stječe najmanje 300 ECTS-bodova, a isto vrijedi i za studente stručnih studija, što je definirano člankom 74, stavkom 8. U prijevodu isti rezultat, a potpuno drugačiji položaj, jednima diploma, drugima diskriminacija i neizvjesnost.

Ne bježimo od činjenice da su teorija i praksa često različite stvari, no jednaki broj ECTS bodova bi trebao predstavljati jednako radno opterećenje potrebno studentima za savladavanje pojedinog kolegija.

Naravno, razumljivo je kako je zbog nedavnih izbora, zastalo i donošenje novog – izmijenjenog Zakona o HKO, ali sad vrijeme odmiče i očekujemo promptno postupanje Ministarstva

Između ostalog Europska komisija  savjetuje jačanje stručnih studija kao kvalitetan i adekvatan odgovor na potrebe suvremenog tržišta rada, što pokazuju i statistički podaci o udjelu stručnih studija u uspješnim europskim gospodarstvima poput Njemačke i Austrije. Razvijene europske zemlje izjednačile su sveučilišne i stručne studije, sukladno EQF-u pa ne vidimo nikakvog razloga da to ne učinimo i mi.

Napokon, imamo model koji potiče ljude na visoko školovanje ne samo u svrhu znanosti, već stvaramo visoko educirane građane specijalizirane za rad u svojim poljima i postavlja se pitanje može li ionako krhko hrvatsko gospodarstvo podnijeti ukidanje kvalifikacija za toliki broj građana i riskirati gubitak njihovih radnih mjesta. Dodajmo tome, da su često upravo stručne studije završili mnoge medicinske sestre, tehničari, policajci i postavljamo si pitanje možemo li te deficitarne i prijeko potrebne službe, dovoditi u stanje dodatne neizvjesnosti i potplaćenosti, naročito u jeku pandemije s kojom se borimo.

Spomenimo i još malo porazne statistike, Hrvatska je na začelju Europe po izdvajanju za obrazovanje i znanost, a normativne nejasnoće i krize poput ove, dodatno otežavaju položaj i sasvim je logično da bez konsolidacije pravnog okvira i jasno postavljenih ciljeva, nema ni napretka i da ćemo onda još dugo gledati u potiljak ostalim EU članicama. Može li si slabašno HR gospodarstvo to dopustiti?

Za kraj, zaključujemo kako smo društvo koje se sastoji od pojedinaca od kojih se svaki jedinstven i unikatan pa smatramo da se svatko ima pravo usavršavati u skladu sa svojim predispozicijama i afinitetima. Postojeći model je poticajan, motivirajući te stvara stručnjake na svim poljima društvenog djelovanja, od znanosti do same prakse i smatramo da bi se promjenom vrednovanja ove dvije vrste studija društvu poslala kriva poruka kako trud, rad i učenje nisu jednaki za svakoga.

Molimo Vas kao Ministra, osobu koja je najodgovornija za razriješiti ovu nepravednu situaciju, da poduzmete potrebne aktivnosti i riješite situaciju. To je naša obaveza prema mladim ljudima, koji su sadašnjost i budućnost ove zemlje, za koju se nadamo da i dalje želi biti zemlja znanja.

S poštovanjem,

Darijo Vasilić, predsjednik PGS-a”

Komentari