Potresna ispovijest Mihaele: “Najlakše se preseliti, ali što kad opet sazna adresu?”

135
mihaela
Izvor: Ivana Paradžiković FB

Hrvatskom je odjeknula stravična životna priča o obiteljskom nasilju i tužnom stanju hrvatskog pravosudnog sustava. Podsjetimo, Mihaelu je 31. siječnja 2019. bivši partner metalnim utezima udarao po glavi u autu dok je njihovo dvoje maloljetne djece sve promatralo sa stražnjeg sjedala. Mihaelu su spasili slučajni prolaznici, a njezin bivši muž završio je iz zatvora iz kojeg uskoro izlazi – 21. prosinca 2023.. Do sada se već četiri puta selila kako je bivši muž ne bi pronašao, no uzaludno.

Za Telegram ispričala je što joj se sve događalo: “Centar za socijalnu skrb od travnja vrši pritisak da se moram preseliti, jer nisam sigurna. To konstantno traje”, započela je svoju priču Mihaela naglasivši da Centar na nju stavlja teret rješavanja problema otkad je njezin bivši suprug saznao njezinu sadašnju adresu.

Nedavno ju je, kaže, posjetila policija da provjere kada je i zašto tražila izvod o prijavi prebivališta, što Mihaela nije učinila iako u sustavu stoji da je upravo ona podnijela zahtjev. Njezin napadač je tako, izgleda, došao do njezine adrese, a policija pokušava utvrditi tko je to zatražio i kako je njezina adresa mogla biti otkrivena.

“Pokušavam s Centrom naći neko rješenje i doći do odgovora tko mi može garantirati da opet neće saznati adresu ako se preselim. Ali, veliki je problem konstantno se seliti samo da bi novi podaci onda opet bili otkriveni. Ne možemo se svaka dva mjeseca seliti”, kazala je.

Dok se vodila pravosudna bitka između DORH-a i njegovog branitelja postojala je mogućnost da Mihaelinog bivšeg supruga puste na slobodu nakon šest mjeseci pritvora. Ona je, strahujući od toga, tada pristala na nagodbu da se njezinom napadaču objedine kaznena djela – napad na nju i ugrožavanje djece, kako bi odmah bio prebačen u kaznionicu do čega je i došlo. Njemu je na na neodređeno zabranjeno viđati njihovu djecu, ali njegova majka, kaže Mihaela, je pokrenula sudski proces da dobije pravo viđanja djece. Usred te sudske bitke došlo je do jednog od otkrivanja njezine adrese tako što je Centar za socijalnu skrb na Trešnjevci u sudski spis priložio dopis s njezinom novom adresom, piše Telegram.

Htjeli su ukazati kako oni nisu više nadležni za slučaj, jer Mihaela sada više ne živi u tom dijelu grada, pa su uz to odricanje nadležnosti naveli njezinu novu lokaciju. Mihaela se na to naravno žalila, ali je utvrđeno kako Centar nije napravio propust. Oni su “bili dužni to napraviti.”

Njezina adresa ponovo je otkrivena uoči puštanja njezinog bivšeg supruga iz zatvora. Policajac koji je Mihaelu došao obavijestiti o postojanju zahtjeva za izdavanjem izvoda o prebivalištu, kazao joj je da je Centar prijavio da je njezin bivši suprug iz kaznionice uputio prijetnju. Nadležna policija, naglasila je Mihaela, ima razumijevanje i trude se utvrditi je li bila prijetnja i tko je otkrio njezinu adresu. “Nije da svi rade propuste”, kazala je. Međutim, propusta je bilo, jer su do sada svaki put nakon što se preselila institucije otkrile njezinu novu adresu.

“Svi djelatnici su se dovoljno očitali”

Prije nekoliko mjeseci Centar za socijalnu skrb dobio je naputak od resornog ministarstva da učini sve što je potrebno da zaštiti njezinu djecu, pa i njihovim oduzimanjem od nje, kaže Mihaela dodajući da je na to uložen prigovor i zatražena su dodatna objašnjenja. No, Mihaela je dobila odgovor da su se “svi djelatnici dovoljno očitali”.

“Odgovore od ministarstva ne dobivam”, kazala je za Telegram mlada majka istaknuvši kako je svaki put kad je slala dopise Centru iste poruke slala i ministarstvu. Dobila je samo jedan odgovor od njih kada su izvijestili da su zaprimili pritužbu i od Centra zatražili da joj se pismeno očituju. S odvjetnicom će, kaže, i dalje pokušati dobiti detaljnije odgovore ministarstva.

Odvjetnica: “Sustav je prevenciju prebacio na žrtvu”

Mihaelina odvjetnica Mirna Škerl za Telegram je iznijela svoj profesionalni stav o situaciji u kojoj se našla njezina klijentica. Kazala je kako sve ukazuje da postoji “sustavna i institucionalna praznina” za postupanje u ovakvim situacijama. “Nema adekvatne reakcije sustava, čime se položaj žrtve teškog kaznenog djela dodatno otežava. Umjesto da se sustav koncentrira na počinitelja tog teškog kaznenog djela, kroz primjenu odgovarajućeg penološkog tretmana njegove ličnosti i ponašanja, sustav se koncentrira na žrtvu. Na nju je prebačen teret prevencije nasilja nad njom samom, što je osim životno nelogično, prvenstveno nepravično jer ju se izlaže kontinuiranoj i trajnoj viktimizaciji i traumatizaciji”, naglasila je odvjetnica.

L.B.

Komentari