Politička pismenost mladih u Rijeci… i što politika misli o tome

42

Panel rasprava ,,Politička pismenost mladih u Rijeci … i što politika misli o tome’’ održala se u online obliku 5. svibnja 2021. Na panel raspravi okupili su se predstavnici mladih, organizacije civilnog društva, znanstvena zajednica, odgojno-obrazovne ustanove i kandidati i kandidatkinje za gradonačelnika/gradonačelnicu Rijeke.

Sudjelovali su: Ana Blečić Jelenović (Lista za Rijeku), Hrvoje Burić (Bura), Nikola Ivaniš (Primorsko goranski savez), Katarina Peović (Radnička fronta), Davor Štimac (nezavisna lista), Vedran Vivoda (Akcija mladih) i Nebojša Zelič (Možemo! Rijeka). Događanje je organizirala Udruga ,,Delta” uz podršku GOOD inicijative.

Kandidati za gradonačelnika/gradonačelnicu komentirali su rezultate recetnog istraživanja političke pismenosti mladih u Hrvatskoj, a iznijeli su i stavove o političkoj participaciji mladih, načinu na koji istu misle poticati i kako se ona reflektira u njihovim predizbornim programima.

Istraživanje je nastavak ispitivanja stavova i ponašanja mladih koji su povezani s dva prethodna istraživanja: iz 2009./2010. i 2014./2015. godine, a proveli su ga istraživači s nekoliko znanstveno-istraživačkih ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, GONG, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Sveučilište u Grazu) na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.122 učenika i učenica završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj.

Dr. sc. Kosta Bova s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu iznio je podatak kako mladi ne smatraju da su Istra, Kvarner i Gorski kotar tolerantna, otvorena i progresivna područja. Mladi iz naše regije skloniji odobriti cenzuru medija od mladih Zagrepčana, kao i prikloniti se mišljenju većine. Također, imaju nešto negativniji stav o posvajanju djece od strane homoseksualnih osoba, dok upotrebu pozdrava ,,Za dom spremni” smatraju opravdanim više nego njihovi vršnjaci u Zagrebu. S druge strane, kada govorimo o stavovima povezanima s Drugim svjetskim ratom, mladi iz naše regije skloniji su stavu da su se partizani borili za hrvatske nacionalne interese od mladih u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj, piše Novi list.

Većina kandidata i kandidatkinja istaknula je kako ih rezultati istraživanja ne iznenađuju. Svi kandidati istaknuli su kako se istraživanje političke pismenosti mladih ne smije interpretirati kao kritika mladima, već društvu u kojem mladi odrastaju i kojega reflektiraju kroz svoje stavove, vrijednosti i ponašanja.

Više kandidata osvrnulo se na važnost političke socijalizacije kroz iskustvo i politički život mladih od najranije dobi u kojima mogu sudjelovati: kroz vijeća učenika u osnovnim i srednjim školama, savjeta mladih… Međutim naveli su kako nema tog predmeta, jedinstvene gradske politike koja može riješiti lošu političku pismenost nego mladima treba otvarati ona vrata u kojima postoje različiti momenti političke participacije: od kvartovskih na dalje! ,,To je jedini način na koji se može raditi na vraćanju povjerenja u institucije i stranke”, slažu se kandidati, ,,da ih se učini dijelom tih institucija”, prenosi Novi list.

Jednako tako, kandidati za riječkog gradonačelnika iznijeli su mišljenje kako planiraju poticati političku participaciju mladih. Primjerice, Ana Blečić Jelenović predložila je formaciju nestranačkog tijela unutar Gradskog vijeća i međustranačke delegacije koje bi informiralo mlade u Rijeci o političkim procesima te osnaživanje mjesnih odbora za rad s mladima. Hrvoje Burić istaknuo je važnost društvenih mreža u komunikaciji s mladima, a izravnu komunikaciju i senzibilizaciju političkih struktura i podrške političara mladima na putu do izvrsnosti smatra ključnima za suradnju mladih i političkih struktura u Rijeci.

Nikola Ivaniš naveo je kako zna da mladi vješto prepoznaju nepravdu u društvu, no da uzrok nepovjerenja u politiku leži u široj društvenoj slici. Nikola Ivaniš ovaj bi problem riješio otvaranjem političkog prostora i radom na pravdi u društvu.

Katarina Peović istaknula je kako se demokracija i participacija treba živjeti na svim razinama te da mlade treba uključivati u sve upravljačke strukture ravnopravno s ostalim građanima.

Davor Štimac složio se da su interesi mladih za političko djelovanje i politiku niski, no smatra kako se mladi mogu uključiti u područja koja im omogućavaju izražavanje kreativnosti i nezavisnosti.

Vedran Vivoda dosadašnje vođenje gradom smatra demotivirajućim za djelovanja mladih te ocjenjuje savjet mladih i program za mlade lošim pokušajima uključivanja mladih u gradske strukture. Akcija mladih zalaže se za spuštanje granice za glasanje na 16 godina te uključivanje većeg broja mladih u sve političke strukture, od mjesnih odbora do Gradskog vijeća.

Nebojša Zelič naveo je da podmladci političkih stranaka i nisu najbolji predstavnici mladih, budući da im sami mladi ne vjeruju, a upravo oni često čine savjete mladih. Program za mlade trebao bi se provoditi sinergijski od strane svih odjela gradske uprave dok informiranje smatra područjem na kojem se treba raditi, uz razvoj novih alata komunikacije, prenosi Novi list.

Komentari