Pandemija on-line komentara seksualnog sadržaja najviše pogađa djevojke

22

Velika većina srednjoškolki, njih 72%, bile su izložene online komentarima seksualnog sadržaja.  Skoro svaka deseta djevojka bila je izložena i seksualnim ucjenama, a 7% je bilo izloženo objavi videa ili fotografija koje su nekome poslale privatno. S druge strane, 44% mladića bili su izloženi online prijetnjama vezanim uz njihovu fizičku sigurnost, četvrtina je bila izložena uvredljivoj objavi, dok je petina mladića bila izložena pritisku gledanja online pornografije.

Ovo su neki od rezultata istraživanja o elektroničkom nasilju i mladima koje je početkom ove godine proveo CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u okviru projekta „Mogu reći neću – Ljubav nije nasilje“.  Rezultate istraživanja posebno je značajno danas promatrati u kontekstu trenutne situacije sa pandemijom i povećanim vremenom koje mladi provode na internetu. Zato je važno mladima ponuditi sustave podrške i sigurno mjesto za bolje razumijevanje sebe i razvoj kvalitetnih odnosa s drugima, posebice kroz preventivne programe u školama, te pružiti pomoć onima koji/koje su bili izloženi elektroničkom nasilju.

Zlostavljanje i nasilje mladi doživljavaju na različite načine, bilo kao žrtve, počinitelji ili promatrači, a često sudjeluju u sva ta tri svojstva u različitim društvenim okruženjima. To značajno utječe na njihovu fizičku i psihičku dobrobit, njihove obrazovne rezultate, kao i kvalitetu njihovih odnosa.

seksualni komentari

U najvećem broju slučajeva kao počinitelji elektroničkog seksualnog rodno-uvjetovanog nasilja navode se muške osobe ili (bivši) partneri. Djevojke koje su doživjele digitalno nasilje višekratno, češće ističu da su se osjećale bespomoćno i uplašeno.

Kada se radi o dijeljenju lozinke s partnerom/icom za online platforme, djevojke češće izjavljuju da su podijelile lozinku s partnerom (14.4%). Također, više djevojaka nego mladića promijenilo je svoju profilnu fotografiju zato što je to njihov partner zahtijevao.

Digitalna kontrola u vezi koja se očituje kao pretjerano slanje poruka gdje osoba očekuje od partnerice/partnera da bude dostupna/dostupan  čitavo vrijeme i odmah odgovori na poruke za 40% mladih nije oblik nasilja u vezi dok njih 36% ne zna radi li se tu o nasilju. Više mladića nego djevojaka ne smatra ovo ponašanje nasiljem (58% naspram 34%).

Reakcije mladih na osvetničku pornografiju tj. objavljivanje videa/fotografija partnerice bez njene suglasnosti pokazuju da bi većina mladih prekinula vezu ili bi se obratili prijateljima za pomoć, dok je traženje pomoći od roditelja, nastavnika i policije pri dnu ljestvice.

Reakcije mladih na osvetničku pornografiju iz pozicije promatrača, kažu da bi oni većinom bili zabrinuti za žrtvu (40%), ili bi poduzeli nešto. Iako mladi znaju da je takvo ponašanje neprihvatljivo, kao i da je ova vrsta nasilja nešto što žrtvu duboko pogađa, zabrinjava podatak da četvrtina mladića i petina djevojaka okrivljuju žrtvu za nasilje, kažu u CESI.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 458 učenika i učenica srednjih škola iz različitih dijelova Republike Hrvatske putem on-line upitnika. Među mladima, najčešće korištena aplikacija za kontakte i razgovor s prijateljima je Instagram (40%) i WhatsApp (39%) dok je Facebook manje popularan.

CESI_digitalno nasilje

Pored predstavljanja ovih rezultata, u okviru kampanje „Mogu reći neću – Ljubav nije  nasilje!“ ovih dana je lansirana Internet stranica – Nechupedia  https://nechupedia.sezamweb.net/ gdje se mladi ljudi mogu informirati o elektroničkom nasilju. Nechupedia će u narednom periodu biti dopunjavana interaktivnim pričama, igricama, ilustracijama i video materijalima kreiranim za mlade i zamišljena je da im bude koristan vodič kroz odrastanje i proživljavanje ljubavnih i drugih emotivnih iskustava. Pratiti nas možete na Instagramu:  @mogurecinecu i  Facebooku: @nasilnevezesubezveze

Uokviru ove kampanje i projekta, naglasak je podizanje svijesti o društvenim normama, predrasudama i stavovima kojima se seksualno i rodno uvjetovano nasilje potiče i umanjuje, uključujući kontrolu i zloporabu moći u mladenačkim vezama putem tehnologije te izgradnju odnosa prožetih poštovanjem u stvarnom i virtualnom svijetu. 

Projekt Mogu reći NEĆU ima za cilj doprinijeti suzbijanju elektroničkog seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u intimnim partnerskim vezama mladih, posebno osnaživanjem djevojaka i pomaganjem da se suprotstave nasilju.

Osim kampanje, projekt uključuje edukaciju vršnjačkih edukatora/ice, radionice u srednjim školama, te vodič za nastavnike/ce za prevenciju i suzbijanje elektroničkog nasilja u partnerskim vezama mladih.

U projektu sudjeluju sljedeće organizacije: Autonomni ženski centar (Srbija), Fundación Privada INDERA (Katalonija, Španjolska), NANE – organizacija za ženska prava (Mađarska) i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (Hrvatska).

Projekt je sufinancirala Europska unija u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu.

Komentari