Paljak: “Nastavu iz kontejnera moguće je pratiti – nikako ili jako teško. Online nastava je nužno zlo”

20

U emisiji HTV-a Otvoreno raspravljalo se o početku nastave. Srednja škola u Petrinji krenula je s nastavom, a ravnatelj Milan Orlić kazao je kako osnovni razlog leži u tome što su tu i maturanti koji će vikende koristiti za pripreme za maturu: „Njima će svaka nadoknada biti problematična“. Dodao je kako je velika većina učenika i profesora ostala u gradu, no još nije odlučeno hoće li se nastava odvijati uživo.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak kazao je kako je Sisačko-moslavačka županija napravila veliki napor u nesretnoj situaciji kako bi stvorili uvjete da se život normalizira, a 17 škola zatražilo je i dobilo odgodu nastave od 2 tjedna. Nadalje, preko 2100 učenika nalazi se izvan svojih domova, a oko 1000 izvan županije. Čak 600 učenika nema domet Internet, 25 nema struju, a 70-ak profesora nema pristup internetu. Paljak je ukazao i na još jedan problem: „Nastavu iz kontejnera moguće je pratiti – nikako ili jako teško. Online nastava nije nastava koja bi zadovoljila potrebe današnjeg školstva, online nastava je nužno zlo. Otvorilo se dosta mogućnosti i tim načinom rada, ali potpuno je jasno da je cijeli fokus rada Ministarstva od početka školske godine taj da pokušamo što je moguće više djecu ipak imati u školama i zbog toga smo razradili ta tri modela, i to je dobro funkcioniralo do kraja polugodišta.“

Daljnji problemi su i stanja zgrade, a glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan kazala je kako se mnogi roditelji ne usude pustiti djecu u takve škole: „Informacije koje smo dobili s terena su bile te da je velika potreba za odgodom nastave, ne samo zbog stanja zgrade, nego i zbog psihičkog stanja pojedinih roditelja i zaposlenika. Nas su zvali mnogi roditelji koji su doslovno plakali da se ne žele odvojiti od djece u ovim trenucima, da im treba vremena za psihički oporavak, a isto tako da se organizira i internetska veza, da se porazgovara, da se čuje mišljenje s terena, da se vidi kako to najbolje organizirati”, rekla je Tuškan i dodala da je u nekim sisačkim školama više od 90 posto roditelja bilo je za online nastavu. “Djeci mora biti slobodan put do škole. Godinama se u centru Zagreba plaća spomenička renta. S njom se ništa ne radi. Mora im se to osigurati, kao i vježbe, kao i spoznaja koliku jačinu potresa zgrade mogu pretrpjeti. Osim toga, ne priča se o Markuševcu, Zaprešiću i Karlovcu i mnogim drugim gradovima koji moraju imati sigurnost. Ne može se politika prepucavati ovdje preko ljudskih života.“

Pedagoginja Suzana Hitrec ukazala je u Otvorenom i na one psihološke probleme prisutne kod učenika s područja pogođenih potresom: „Jako je teško. Odgovornost škole je još veća nego što je bila. Učenici su se žalili na tjeskobu, napade panike. Ne mogu se koncentrirati. To je prisutno osobito u dijelu pogođenom potresom ali i u Zagrebu te diljem zemlje. To su adolescenti i teško se nositi sa strahom od budućnosti. Kao društvo moramo im dati elementarnu sigurnost, psihološku podršku, ali je u svemu bitna i socijalizacija i druženje.

Ravnatelj splitske Osnovne škole Bol Davor Bučević smatra kako se zaista treba fokusirati na psihološki dio ove priče: „Kad slušate ove probleme, svako naše prilagođavanje online nastavi je lakše. Nitko ne razmišlja o tome kako djeca proživljavaju sve ovo. I mi odrasli smo tjeskobni i nosimo se s tim. A kako to doživljava jedan 7-godišnjak, ili osmaš ili učenik srednje škole. Koliko je bitna količina znanja koju će oni ove godine usvojiti i kako ćemo ih ocjenjivati, kad se to svakih pet godina udvostruči i možda više neće ni biti bitno. Dodao je kako u njegovoj školi imaju dva psihologa koji s djecom vježbaju i diskutiraju, a nužno je uključiti i roditelje koji su djeci uzor.

 

Komentari