Ministarstvo rada će, kako je neslužbeno potvrđeno, u javnu raspravu uskoro uputiti Prijedlog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika nakon usuglašavanja u okviru radne skupine, a prema kojem će plaće zaposlenih više ovisiti o radnom učinku, nego o radnom stažu.
Zakon, koji bi trebao na snagu stupiti 1. siječnja, odnosio bi se na oko 30 tisuća državnih službenika.
Reforma sustava temelji se na načelu jednake plaće za jednak rad u cijeloj državnoj službi, a radna mjesta u državnim službama raspoređuju se u jedinstven sustav koji čini 13 platnih razreda, od kojih svaki sadrži 12 platnih stupnjeva unutar kojeg se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto.
Usto, uvođenjem sustava platnih stupnjeva i platnih razreda ukida se dodatak od 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, što, kako se saznaje, neće ići na štetu najboljih službenika i namještenika, prenosi Slobodna Dalmacija.
Skala od izvanrednog do neprihvatljivog učinka
Razlika između predloženih platnih stupnjeva ne smije i neće biti manja od dva posto, a promicanje za jedan platni stupanj (odnosno povećanje plaće za prosječno nešto više od dva posto) moguće je u slučaju ocjene “izvanredan učinak”, dvije uzastopne ocjene “učinak iznad očekivanja” i četiri uzastopne ocjene “očekivani učinak”.
Službenici i namještenici čiji je rad ocijenjen ocjenom “minimalni učinak” nazaduju u niži platni stupanj od onoga koji su imali do trenutka dobivanja ove ocjene.
Za službenike i namještenike koji su ocijenjeni ocjenom “neprihvatljiv učinak” – uspješnost ispod utvrđenih rezultata” prestaje državna služba.
Budući sustav ocjene radne učinkovitosti temeljit će se na utvrđivanju ciljanih rezultata za pojedino radno mjesto, a samo iznimno, tamo gdje nije moguće utvrditi mjerljive pokazatelje uspješnosti, ciljani se rezultati mogu utvrditi opisno. U tom smislu će se na temelju ovoga zakona donijeti i novi, jako bitan, provedbeni propis o postupku i kriterijima za ocjenjivanje državnih službenika i namještenika.
Ocjenjivanje će se provoditi, kao i do sada, godišnje, i iskazivat će se ocjenama “očekivani učinak”, “učinak iznad očekivanja”, “izvanredan učinak”, “minimalni učinak” i “neprihvatljiv učinak”, s time da će se uz mišljenja rukovodećeg službenika, ocjenjivanje u novom sustavu temeljiti na unaprijed određenim i mjerljivim pokazateljima radne uspješnosti, a u konačnoj ocjeni će se na jednako vrijedan način obuhvatiti ocjene i mišljenja prikupljena od stranaka i korisnika, kao i mišljenja suradnika uključujući i nadređene i podređene službenike.
Dosadašnja praksa značila je inflaciju službenika ocijenjenih s “izuzetan” i “primjeran”, odsada se uvode ograničenja na broj osoba koje mogu biti ocijenjene najboljim ocjenama, tako ocjenom “izuzetan učinak” može biti ocijenjeno najviše osam posto službenika, ocjenom “učinak iznad očekivanja” 17 posto službenika i namještenika, što je, tvrde u Ministarstvu, realno prihvatljivo, jer čini 25 posto, odnosno četvrtinu ukupno zaposlenih.
Najboljima novčane nagrade
Omogućit će se i nagrađivanja službenika za postignute rezultate isplatom jednokratne novčane nagrade i to za “izvanredni učinak” u visini jedne proračunske osnovice, a za “učinak iznad očekivanja” u visini od 50 posto proračunske osnovice.
Ukupna sredstva za jednokratne nagrade i nagradu za izniman rezultat limitirana su na 0,5 posto proračunskih rashoda za zaposlene državnog tijela, a razmišlja se i o mogućnosti javne objave o nagrađenim službenicima, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
U prvoj godini primjene će u državnom proračunu biti potrebno osigurati dodatnih 16,8 milijuna kuna za provedbu ovog zakona, ušteda u drugoj godini iznosit će 345 tisuća kuna, trećoj 14 milijuna kuna, a u četvrtoj 28,6 milijuna kuna, dok će peta godina u odnosu na prethodnu biti skuplja za 1,5 milijuna kuna.
Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika kaže kako su mogući veliki problemi u procesu ocjenjivanja službenika i zaposlenika. Usto, napomenuo je da se ‘budući da je u tom sektoru zaposleno 77 posto žena i 23 posto muškaraca, nameće pitanje opravdanosti prebacivanja pojmova u ženski rod’. Člankom 2. prijedloga zakona je, pak, određeno da se ‘riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom zakonu odnose jednako na muški i ženski rod’, s time da se u zakonu koriste pojmovi službenik i namještenik.
Teško je ne zapitati se koliko državni službenici mogu biti sigurni u objektivnost ocjenjivanja njihova učinka, pogotovo u dijelu davanja mišljenja rukovodećih službenika kao i mišljenja suradnika, odnosno njihovih nadređenih i podređenih službenika.
Komentari