„Terminal za rasuti teret u Bakru od samog početka rada predstavlja veliku opasnost za građanke i građane: specifična konfiguracija terena doprinosi štetnim posljedicama uzrokovanih lučkim transportnim operacijama i deponiranjem tereta na otvorenom prostoru. Uz istočnu obalu bakarskog zaljeva prekrcava se ugljen, koks, metalne rude, primarno željezne, a prilikom prekrcavanja rasutih tereta neizbježno dolazi do gubitaka koji završavaju u moru“, upozorili su danas Morena Lekan, Orjen Petković i Sandra Benčić iz Možemo!.
„U Luci Rijeka nažalost koriste obmanjujuću retoriku prema javnosti kako bi utišali pobune. Iako je 2021. godine provedena obnova terminala, koja je uključivala rekonstrukciju dijelova kolosijeka, uređenje sustava vodoopskrbe, električnih mreža i staza dizalica, ti zahvati nisu uvijek predstavljeni istinito, budući da su predstavljeni kao veliko unaprjeđenje u ekološkom smislu, no to nažalost nije slučaj“, rekao je Orjen Petković.
„Oblaci prašine u zraku, talog na danas beživotnom dnu mora, crni i masni sloj prljavštine na barkama svakodnevica je stanovnika Bakra koji već godinama ukazuju na problem, zajedno s lokalnom samoupravom. Protiv Luke Rijeka podnošene su kaznene prijave, a prijave su upućene i Državnom inspektoratu, koji je navodno nadležan za takva onečišćenja. Unatoč naporima i prijavama, do danas nije došlo do konkretnih pomaka u rješavanju problema. Nekonzistentnost u odgovornosti između Državnog inspektorata i Lučke kapetanije stvara frustraciju među lokalnim stanovništvom koje očekuje učinkovito i promptno djelovanje nadležnih tijela kako bi se očuvala okolišna i zdravstvena dobrobit njihove zajednice.“ – istaknuo je Orjen Petković.
„Na aktualnom satu na prošloj sjednici Skupštine PGŽ upitali smo župana koja se mjerenja stanja mora i morskog dna vrše u Bakru. Na naše iznenađenje, župan nije mogao pružiti precizan odgovor, pitajući nas imamo li indikacije oko postojanja nekakvog zagađenja. Takav odgovor predstavlja priličnu pljusku građankama i građanima Bakra. Očekivani pisani odgovor s rezultatima mjerenja još uvijek nije dostupan“ – kazala je Morena Lekan.
„U međuvremenu, kao nefinancijski zahtjev u pregovorima oko podrške županijskom proračunu, postavili smo povećanje broja mjernih stanica za kakvoću zraka na nekoliko specifičnih područja, između ostalog i u Bakru. Naime, mjerenja koja zadovoljavaju minimalne zakonske obveze ovdje nisu dovoljna. Potrebno je provoditi kontinuirana uzorkovanja mora te u uzorcima provesti analizu prisutnih ugljikovodika te udio aromatskih ugljikovodika u sedimentu, analize metala posebice teških i toksičnih metala poput olova, kadmija, žive i kroma kako u morskoj vodi tako i u talogu na dnu. Analiza zraka, uz parametre koji su propisani zakonom, nužno treba sadržavati i detaljnu kemijsku analizu sastava lebdećih čestica, ponajprije onih najmanjih PM 2.5 i PM 1.0, koji se šire najdalje te zbog uzlaznog gibanja toplog zraka završavaju u mjestima iznad samog zaljeva, Kukuljanovu i Škrljevu.“ – nastavlja Morena Lekan.
„Stanovnici, suočeni s ovim problemom, obraćali su se i medijima, a jedna kuća zatražila je analize uzorka mora i sedimenta dna od strane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije te jednog nezavisnog laboratorija. Rezultati su bili poražavajući- ukazali su da je more zagađeno naočigled i to ugljikovodicima, dok su u sedimentu dna nađeni kadmij, olovo, cink, zatim bakar, živa i arsen u manjim količinama, potom krom i mangan u značajnim količinama, te željezo u enormno velikim količinama. Ne smijemo nikako zanemariti ili podcijeniti ove rezultate. Umjesto da ovakvi rezultati potaknu na stalno praćenje stanja, koje bi omogućilo građanima jasnu sliku, oni se ignoriraju i preskaču. Tvari pronađene u moru i sedimentu dna predstavljaju ozbiljnu prijetnju za floru i faunu zaljeva, a posredno i za čovjeka koji konzumira bilo što što je ikad bilo u doticaju s tim okolišem“ – zaključuje Lekan.
„Luka Rijeka, pak, u javnim istupima negira svoju odgovornost za moguća zagađenja, tvrdeći da je njihova prašina samo lokalna i da se ne širi do središta grada Bakra te da je kakvoća mora i zraka više no zadovoljavajuća. Osim toga, oni ističu da je terminal za rasuti teret “strateški interes države” te da zatvaranje ili izmještanje terminala u Bakru nije opcija. Zagađenja su se nastavila, a nastavit će se i dalje dokle god je terminal za rasuti teret na ovoj (lošoj) poziciji ili dok se lučke transportne operacije s deponiranjem rasutog tereta (rudača) vrše na otvorenom, umjesto u zatvorenoj hali.
Na drugoj strani zaljeva smješteni su pak prekrcajni privezi rafinerije Urinj, i o tom se problemu već više puta govorilo. Tijekom remonta došlo je do propusta koji su rezultirali istjecanjem ugljikovodika u kraško podzemlje. Nažalost, do sad provedena sanacija nije riješila problem, i ne postoje saznanja o tome hoće li daljnje provođenje sanacije ikad riješiti navedeni problem. Kako možemo očekivati razumijevanje javnosti za uvođenje novih tehnoloških procesa u rafineriji ako se niti remont ne može izvesti bez akcidenata s dugotrajnim posljedicama? Kada je i koliko puta Državni inspektorat izašao na teren u prostoru Bakra i Kostrene, te što jest ili nije pronašao? Na ta pitanja trenutno nemamo odgovora.
Slijedom svega navedenog, kao predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode zatražit ću od Ministarstva gospodarstva procjenu ulaganja za Luku Rijeka, Bakar i sjever Splita, kao bi se procijenio trošak uvođenja novih tehnologija prekrcavanja rasutog tereta s ciljem uvrštavanja u financijski plan financiranja iz EU fondova u perspektivi 2021. do 2027.“, rekla je Sandra Benčić.
„Pozivamo nadležne institucije da transparentno informiraju javnost o mjerama koje će poduzeti kako bi se spriječila daljnja onečišćenja i osigurala zaštita okoliša i zdravlja građana. Pitanja o rezultatima geoloških istraživanja, planiranim sanacijskim aktivnostima te angažmanu Državnog inspektorata zaslužuju jasne odgovore“.
Komentari