Mjesni odbori kontinuirano rade na podizanju kvalitete života građana

107

Izvješće za 2021. godinu o radu mjesnih odbora potvrdilo je njihove kontinuirane napore u provođenju aktivnosti u cilju poboljšanja i podizanja kvalitete življenja svojih sugrađana.

Mjesni odbori provode aktivnosti u cilju poboljšanja i podizanja kvalitete življenja svojih sugrađana, kako na području izgradnje novih ili revitalizacije postojećih objekata komunalne infrastrukture, tako i na provođenju aktivnosti iz područja sporta, kulture, zdravstva, brige o djeci, ekologije, uređenju okoliša okućnica i stambenih objekata, kao i drugih oblika društvenih sadržaja.

Temeljem usvojenih programa rada, financijskih planova i njihovih rebalansa, 34 vijeća mjesnih odbora Grada Rijeke nisu u potpunosti ostvarila programske aktivnosti, prije svega zbog ograničenja koja je nametnula pandemija koronavirusa.

Programi rada vijeća mjesnih odbora ostvareni su u suradnji s odjelima gradske uprave, komunalnim i trgovačkim društvima Grada Rijeke, fizičkim i pravnim subjektima koji djeluju na području pojedinog mjesnog odbora, grada Rijeke i šire te velikim doprinosom volontera i članova lokalne zajednice koji rade ili djeluju unutar raznih udruga, ustanova, klubova i društava.

Svima koji su na bilo koji način uključili u rad vijeća mjesnih odbora, a time i na poboljšavanju kvalitete života u svom neposrednom okruženju, na njihovom radu i zalaganju zahvalili su se gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i ravnateljica Direkcije za mjesnu samoupravu Dragica Fadljević.

Programske aktivnosti mjesnih odbora usporila pandemija koronavirusa

Financijska osnova za izvršenje navedenih programa rada su sredstva Proračuna Grada Rijeke te donacije i sponzorstva fizičkih i pravnih osoba.

Prvotno je za programe mjesnih odbora planirano 957.747,00 kuna (897.347,00 kuna općih prihoda i 60.400,00 kuna vlastitih prihoda – donacija), no rebalansom su sredstva smanjena na 718.585,00 kn (668.985,00 kn općih prihoda i 49.600,00 kuna vlastitih prihoda – donacija).

Vijeća mjesnih odbora provela su oko 59,5% planiranih aktivnosti, točnije 94 aktivnosti (42 u cijelosti, 52 djelomično) za koje je utrošeno 396.868,43 kuna i to 389.202,07 kuna rashoda iz izvora opći prihodi i 7.666,36 kuna rashoda iz donacija. Izvršenje proračuna u dijelu planiranih aktivnosti iznosi 55,23%. Najveći dio aktivnosti nije realiziran zbog nepovoljne epidemiološke situacije budući da je preporukama HZZJZ-a i Stožera civilne zaštite ograničen broj osoba koje istovremeno mogu boraviti u istom zatvorenom i/ili otvorenom prostoru.

Unatoč epidemiološkim ograničenjima, vijeća mjesnih odbora održala su 332 sjednice na kojima je raspravljeno ukupno 1.263 točke dnevnog reda, 166 sastanaka sa djelatnicima odjela gradske uprave, komunalnih i trgovačkih društava te 48 sastanaka sa predstavnicima pravnih osoba, državnih i županijskih upravnih tijela, ustanova i sl. (MUP, ŽUC, Carina, Lučka uprava, udruge, škole, dječji vrtići).

Unutar programskih aktivnosti iz područja zdravstva i socijalne skrbi održano je 37 događanja, iz područja kulture 97 događaja, a iz područja brige o djeci – 55 događanja. Održano je i 28 sportskih turnira, dok je 8 mjesnih odbora održalo akciju “Birajmo naj okućnicu, balkon prozor”.

Komunalni nered i komunalna oštećenja

Postotak rješavanja prijava komunalnog nereda i oštećenja objekta komunalne infrastrukture vrlo je visok što je rezultat dobre suradnje članova vijeća mjesnih odbora i tajnika mjesnih odbora s nadležnim odjelima gradske uprave, službama komunalnih i trgovačkih društava, kao i drugih institucija u čijoj nadležnosti je rješavanje određenog oštećenja.

Tijekom 2021. godine prijavljena su 940 različita oblika komunalnog nereda, od čega je riješeno 843 prijava odnosno 89,68%. U odnosu na 2020. godinu utvrđeno je 388 više prijava komunalnog nereda. Najveći problem i nadalje predstavlja odlaganje krupnog otpada na javne površine.

U razdoblju od 1.1. do 31.12.2021. godine prijavljeno je 1.667 oštećenja objekata komunalne infrastrukture od čega je riješeno 1.427 prijava odnosno 85,63%. U odnosu na 2020. godinu uočeno su 382 prijave oštećenja više. Najviše je prijava problema javne rasvjete koja se uspješno i brzo otklanja, slijede nepoželjna vegetacija te oštećenja klupa, spremnika, prometnih znakova, kolnika, dječjih sprava i stupića.

Drugačiji način rasporeda financiranja komunalnih prioriteta

Navedeni iznosi ne obuhvaćaju sredstva namijenjena financiranju malih komunalnih akcija (komunalnih prioriteta), koja se osiguravaju na razdjelu i pozicijama Proračuna unutar pozicija Odjela gradske uprave za komunalni sustav te nisu sadržaj ovog Izvješća.

U tijeku 2021. godine provodile su se male komunalne akcije čija realizacija je prekinuta u 2020. godini. U 2020. godini nije objavljen poziv prema građanima za podnošenje novih prijedloga malih komunalnih akcija za 2021. godinu, te je planirani i usvojeni iznos za realizaciju malih komunalnih akcija za 2021. godinu prenesen iz 2020. godine (umanjen za opseg radova koji su izvedeni kao prijelazni radovi početkom 2020. godine, prije „lockdowna“) iznosi 11.525.590,00 kuna. U 2021. godini objavljen je poziv za predlaganje malih komunalnih akcija za 2022. godinu.

Gradonačelnik Filipović je na 15. gradonačelnikovom kolegiju naglasio kako se trenutno odvijaju konzultacije s vijećima mjesnih odbora oko načina rasporeda sredstava za komunalne prioritete u mjesnim odborima.

„Trenutno je za male komunalne akcije u proračunu rezervirano oko 16 milijuna kuna, a naš je prijedlog da se u 2023. godini sredstva ne smanjuju, već samo drugačije preraspodjele. Naime, određeni mjesni odbori imaju zahtjeve koji prelaze financijske mogućnosti raspoređenih sredstava te se predlaže da se dio proračuna namijeni komunalnim ulaganjima u mjesnim odborima. Vijećima mjesnih odbora predlažemo da 10 do 11 milijuna kuna ostane malim komunalnim akcijama, a 5 do 6 milijuna da se upotrijebi u Odjelu za komunalni sustav za rješavanje gorućih komunalnih problema u mjesnim odborima. Mislim da će ovo biti jedan efikasniji način rješavanja komunalnih problema“, poručio je riječki gradonačelnik Filipović.

U cilju informiranja i komunikacije s građanima vijeća mjesnih odbora posebno koriste svoje internetske stranice. Povjerenik za informiranje Rijeku je istaknuo kao primjer dobre prakse upravo zbog činjenice što se na stranicama mjesnih odbora u cijelosti ispunjava zakonska obaveza proaktivne objave informacija u odnosu na mjesnu samoupravu.

L.B.

Komentari