Konverzija ‘švicaraca’ u eure dobra za gospodarstvo

Potražnja za hrvatskim državnim obveznicama ponovo raste

179

Hrvatska nije jedina država u prijeporu s bankama, kako bi netko mogao pomisliti. Određene gubitke je bankama prouzročila svojim mjerama Mađarska (porezi i konverzija hipotekarnih kredita u forinte), nakon čega je slične mjere predložila i Poljska. U Hrvatskoj nema nekih novih poreza, no ministar Lalovac najavio je potezanje za novim mjerama nakon što su banke “minirale” aukciju državnih obveznica.

Hrvatska vlada nedavno je usvojila zakon kojim se teret troškova konverzije kredita iz švicarskih franaka u eura prebacuje na teret banaka, na što su one negodovale te nekoliko od njih pokrenule i ustavnu tužbu. Slučaj franak postao je alat političkog prepucavanja i špekulacija kakvu će odluku donijeti Ustavni sud, odnosno hoće li ili ne ukinuti spomenuti zakon.

Prema agenciji Bloomberg, konverzija je negativna za banke, ali dugoročno dobra za gospodarstvo. Potražnja za hrvatskim državnim obveznicama ponovo raste, a spor Vlade i banaka pao je u drugi plan. Upravo zbog donesenog zakona javne financije će postati otpornije na nagle fluktuacije valutnih tečajeva.

Timothy Ash, kreditni analitičar u Nomura Internationalu u Londonu, drži da će banke nevoljko i uz gunđanje na kraju ipak prihvatiti rješenje kao i u Mađarskoj.

ECB (Europska središnja banka) drži da bi mjere mogle rezultirati smanjenjem hrvatskih deviznih rezervi i narušenim povjerenjem ulagača, no brojni analitičari ne dijele to mišljenje, pa tako ni Lutz Roehmeyer iz Landesbanka Berlin Investmenta, koji je vrlo optimističan po pitanju Hrvatske i povećao je portfelj hrvatskih euroobveznica.

EU će nastaviti pritiskati Hrvatsku oko financijske odgovornosti: predviđa se rast BDP 0,5-0,7% te rast javnog duga za nekoliko postotaka, no već spomenuti Ash drži da će Hrvatska sve probeleme vjerojatno uspješno prebroditi, bez izazivanja većih potresa u temeljnoj priči s kreditima.

Komentari