Gradskim vijećnicima predstavljen konačni prijedlog Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke

65
strategija zelene urbane obnove grada rijeke

Gradskim vijećnicima u Salonu Grada Rijeke predstavljen je prijedlog Strategije zelene urbane obnove Grada Rijeke, dokumenta koji će imati važnu ulogu u budućem planiranju grada budući da je ono što Strategija sadrži osnovna podloga za dovršenje novih prostornih planova kao i za izmjenu postojeće prostorno-planske dokumentacije.

Strategiju zelene urbane obnove Grada Rijeke gradskim vijećnicima su prezentirale pročelnica UO za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo Ljiljana Buljan, te voditeljica izrade strategije Višnja Šteko u ime Zelene infrastrukture d.o.o. koja je dokument i izradila.

Kako je istaknula pročelnica Buljan Strategija zelene urbane obnove Grada Rijeke proizašla je iz strateškog cilja „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost“ Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine kao i na temelju razvoja programa zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. – 2030. koja za cilj ima primijeniti smjernice za zelenu infrastrukturu u urbanim prostorima.

„Ova Strategija je dokument temeljem kojeg se stvaraju preduvjeti za bolju kvalitetu života te se daje doprinos održivom razvoju u društvenom, gospodarskom i prostornom smislu“, rekla je Buljan i objasnila kako je nacrt Strategije u travnju bio upućen u Javno savjetovanje u trajanju od 30 dana u kojem su građani mogli sudjelovati sa svojim prijedlozima, mišljenjima i primjedbama te kako se u Javno savjetovanje uključilo 448 građana. Njihova mišljenja su pregledana i razmotrena te implementirana u konačni prijedlog Strategije.

Objasnila je kako Strategija zelene urbane obnove Grada Rijeke definira tematsko – programski koncept uz detaljniji prikaz specifičnih mogućnosti, inicijativa i projekata vezanih uz formiranje zelene infrastrukture kao i mogućnosti njihove provedbe te kako je glavni cilj poticanje održivog razvoja prostora grada temeljenog na održavanju postojećih i stvaranju novih zelenih površina te unaprjeđenju njihovih socijalnih, ekoloških, gospodarskih, zaštitno-regulacijskih i urbano-morfoloških funkcija kroz umrežavanje i multifunkcionalnost. Na ovaj način će se odgovorno gospodariti s prostorima grada koji su osnovni resurs za gospodarske djelatnosti, posebno turističku namjenu. Važan je i njen osvrt na područja pogodna za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju. Sveukupno je cilj podizanje vrijednosti otvorenih prostora, te pozitivan utjecaj na privlačnost grada.

Stvaranje plana zelene infrastrukture Grada Rijeke temeljilo se na definiciji zelene infrastrukture kao „multifunkcionalne mreže otvorenih prostora grada koju čine sve njegove otvorene površine“, koje u društvenom smislu mogu djelovati samostojno, ali čija ekološka, strukturna i socijalna vrijednost zavisi od međusobnog rasporeda i povezanosti njihovih elemenata.

Kako je objasnila Višnja Šteko analiza koju su proveli osim već postojećih zelenih površina, obuhvatila je i sve trgove i ulice odnosno sve otvorene površine. „Osnovni cilj zelene infrastrukture je stvoriti mrežu povezanosti, da različiti prostori budu povezani i multifunkcionalni. Ako za primjer uzmemo jedan park, on nam je važan u smislu ekološke funkcije koju ispunjava jer je dom raznim vrstama ptica i životinja. Druga mu je funkcija da se ljudi tamo dođu odmoriti, a da taj isti prostor uz to ima i neko vježbalište, dječje igralište ili prostor za rekreaciju“, rekla je Šteko i objasnila kako su prilikom izrade dokumenta definirana četiri strateška cilja – očuvanje i unaprjeđenje prirodnih područja te bioraznolikost grada; uređenje otvorenih površina u naseljima; ublažavanje klimatskih promjena te osiguranje uvjeta za sustavnu implementaciju upravljanja mrežom zelene infrastrukture grada.

strategija zelene urbane obnove grada rijeke

Šteko je navela konkretne prijedloge strateških ciljeva i aktivnosti koje su definirane Strategijom. Prijedlog je tako da se većim brojem boravišnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja kanjon Rječine i zaleđe prirodno povežu s obalom i centrom grada, da se uspostave nove park-šume te da se poveća broj parkova. Također, prijedlogom bi se uspostavilo 6 novih dječjih igrališta, 6 novih sportsko-rekreacijskih terena, 6 novih vježbališta na otvorenom i 3 parka za pse (u sklopu planiranih gradskih parkova). Povećala bi se i duljina gradskih šetnica – planiranih dodatnih 10 km šetnica u sklopu Riječkih šetnica, kanjona Rječine i u obalnom pojasu čime bi Rijeka dobila kontinuiranu pješačku poveznicu od Mošćeničke Drage do Velog vrha i prirodnog zaleđa Rijeke. Prijedlog je također i povećanje duljina gradskih drvoreda za više od 6 km, dok bi se revitalizacijom gradskih plaža, povećanjem sadržaja i sadnjom visoke vegetacije u njihovom zaleđu, stvorili preduvjeti za njihovo korištenje tijekom cijele godine;. Također, renaturalizacijom Škurinjskog potoka pospješila bi se mogućnost realiziranja dodatnog zelenog klina kojim bi se prirodno zaleđe povezalo s obalom.

Primjenom NBS principa (zeleni/plavi/smeđi krovovi, održivi drenažni sustavi, sadnja visoke vegetacije na zelenim površinama među zgradama i dr.) u velikim planiranim stambenim zonama (Turanj-Kostabela, Rujevica i sl.) ublažio bi se utjecaj toplinskih otoka, povećala bi se ambijentalnost otvorenih prostora u naselju, što bi imalo utjecaj i na povećanje kvalitete života u širem gradskom području. Uz to, urbanom sanacijom gospodarsko-poslovnih zona, kao i sadnjom zaštitnog zelenila uz postojeće i planirane poslovne zone te parkirališta, utjecalo bi se na povećanje bioraznolikosti i ambijentalnih kvaliteta u gradu, smanjenje utjecaja toplinskih otoka (naročito u obalnom pojasu i Škurinjskoj dragi) i ublažavanje utjecaja sve učestalijih jakih oborinskih nevremena. Prijedlogom je planirana i uspostava 5 novih urbanih vrtova (uz postojeći „Zeleni put“) i 13 vrtova (voćnjaka i povrtnjaka) uz osnovne škole na području cijelog grada.

Svi ovi navedeni prijedlozi utjecali bi na bolju distribuciju zelenih površina i sadržaja dostupnih svim stanovnicima Rijeke te na kvalitetniju i raznovrsniju turističku ponudu.

Komentari