Država će se žaliti na povijesnu odluku o istospolnim posvojiteljima?

27

Resorno Ministarstvo rada, obitelji i socijalne politike žalit će se na odluku Upravnog suda, koji je poništio rješenje nadležnog Ministarstva i zatražio novi postupak jer u odbijenici životnim partnerima Ivi Šegoti i Mladenu Kožiću nije obrazloženo zašto nije u interesu djece da se njima dodijeli status posvojitelja, piše Jutarnji list.

Dok liberalna zapadna Europa zakonski omogućuje posvajanje djece od strane gay parove, na istoku Europe tradicionalnistički pokreti uspjeli su u ustave staviti tezu da je brak institucija koja legalizira odnose muškarca i žene.

U Europi prva je istospolni brak i usvajanje djece legalizirala Nizozemska 2001. godine, a  kako bi pokrenuli proceduru posvojanja, par mora živjeti zajedno najmanje 3 godine. Isto tako, od 2009. godine dozvoljeno je posvajati djecu iz drugih zemalja, a lezbijke imaju pravu na medicinski potpomognutu oplodnju. Nakon Nizozemske, pokretu su se priključile Švedska i Velika Britanija 2002. godine, Belgija 2006. godine, Danska 2010. godine i Slovenija 2010. godine. U Francuskoj je takav zakon stupio na snagu 2013. godine, u Irskoj i Luksemburgu 2015. godine , a u Austriji i Portugalu od 2016. godine. Njemačka vlada na čelu s Angelom Merkel donijela je zakon o legalizaciji istospolnih brakova i usvajanju djece 2017. godine, isto kao i Finska i Malta. Grčka i Estonija dopustile su posvajanje djece 2016. godine.

U isto vrijeme održavali su se referendumi za zabranu istospolnih brakova. Poljska, Slovačka, Bugarska, Mađarska, Latvija i Litva definiraju ustavom brak kao zajednicu muškarca i žene, a usvajanje djece istospolnim partnerima nije dozvoljeno u Češkoj i na Cipru.

U prosjeku, 76 posto građana EU vjeruje da bi homoseksualci i lezbijke trebali imati ista prava kao ostali građani, prema ispitivanju Eurobarometra iz 2019. To je porast od osam postotnih poena u odnosu na 2015. No kvaka je u tome da prosjek prikriva veliki jaz unutar Europe: u Švedskoj to misli 98 posto građana, a u Rumunjskoj 38. Hrvatska je tu bliža svojim siromašnijim susjedima, s tek 44 posto građana koji smatraju da homoseksualci trebaju uživati ista prava kao heteroseksualni građani, prenosi Jutarnji list.

Komentari