Damir Doma u pariškom muzeju Dekorativne umjetnosti

Raskošna izložba trenutno predstavljena u pariškom Muzeju Dekorativne umjetnosti, smještenom u predivnom zdanju Le Louvrea, pod nazivom "Pristojna odjeća obavezna" (Tenue correcte exigée), posvećena je odjevnim skandalima!

Podijeli

Infrakcije kodova podrazumijevaju napade i na moralne vrijednosti izazivajući kritike, ponekad zabrane ili ozbiljna suđenja. Pariški Muzej dekorativnih umjetnosti obradio je sadržaj modne provokacije i ekscesa, u znalačkoj scenografiji dizajnerice Constance Guisset.

Promjene modnih kodova

U zapadnoj, kršćansko-židovskoj kulturi, odjeća je spojena s “originalnim grijehom”. U zemaljskom raju, Adam i Eva su živjeli neodjeveni, u blagostanju, a u trenutku istjerivanja dobili su po odjevni predmet da sakriju golotinju. Od Srednjeg vijeka do 18. stoljeća učenjaci su ponavljali kako odjeća zauvijek podsjeća na glavnu grešku, povijest humaniteta.

Trenutno, odjevne norme su još uvijek nametnute svakoj osobi: za vrijeme svečanosti, sportskih vježbi, odlaska na posao. Posebno su praćeni političari ili osobe u direktnoj vezi s pravnom ili političkom moći. Portret Marie-Antoinette odjevene u haljinu-košulju koji je naslikala njena službena slikarica Elisabeth Vigée-Lebrun je bio proglašen državnim skandalom pa je kraljica odmah pozirala za drugi, u konvencionalnoj odjeći.

Okolnosti su i danas slične: nije zaboravljena haljina Thierryja Muglera iz privlačne kolekcije visoke mode 2013. godine, koja je pokazala ženu-pticu i izazvala posebne napade feminističkih udruženja i organizacija širom svijeta, isto kao i ljubitelja ptičje populacije.

Thierry MuglerDugo vremena je napadan i kritiziran izgled Ivane Orleanske jer se odijevala u mušku odjeću, pošto u njenom vremenu oklopnici nisu nosili suknje! Iste godine je i Virovitičanin Damir Doma doživio oštre kritike zbog odijela-pidžame, pokazanom na pariškoj smotri Prêt-à-porter. Odijelo hrvatskog modnog kreatora, planetarno poznatog, aktualno izaziva posebnu pažnju pariških posjetitelja neobične postavke. I Unisex moda iz 60-ih godina prošlog stoljeća je najprije odbijana, ali su žene uspjele prisvojiti brojne dijelove muške odjeće: košulje, hlače, šešire.

Preteče androgene mode su se pojavile jos u 16. stoljeću jer su aristokratkinje za noćne izlaske odijevale mušku odjeću. Čuvene “garçonnes” su preplavile Pariz 20-ih godina, 20. stoljeća pa se moda kratkih frizura, razgolićenih leđa i suknji-hlača, proširila na sve četiri strane svijeta. Marlene Dietrich je zaprepastila u filmu “Morocco” jer je nosila smoking. Početkom petog desetljeća prošlog stoljeća, Marlon Brando je iznenadio pojavljivanjem u majici i vidljivim tragom znoja, u filmu Elie Kazana “Tramvaj zvan čežnja”. Ova odjeća je u to doba bila dio intimnosti, donjeg rublja.
brando

Muskarci su slijedili odjevnu revoluciju i promjene kodova, pa se u velikim metropolama sreću mladići odjeveni u suknje Jacquesa Esterela ili Gaultiera.

Kako se obući?

Nepristojno odijevanje obilježava i zgužvana odjeća, ali i namjerno poderane traperice, perje koje je bilo izvor skandala i izlazaka pred sud u 17. stoljeću kada se osuđivalo i nošenje bundi, kao nepristojno prisustvo životinja u odjeći razumnih bića.

Izložba naglašava i modne smotre koje su šokirale krajem prošlog stoljeća, od 1980. do 2015. godine. Podvučene su kreacije Yohjija Yamamoto, Rei Kawakubo koji su pomaknuli kodove galske mode japanskom odjevnom estetikom. Kolekcija “Highlang Rape” za hladni period 1995./96., djelo Alexandra McQueena, naglasila je traume škotske povijesti. Slično je i sa smotrom Johna Galliana za proljeće-ljeto 2000. godine, kada se nadahnuo beskućnicima. Slijedila je kolekcija “Sphinx” Ricka Owensa, obrađena za topli period 2015., koja je dobro otkrila mušku anatomiju.

Backstage at Damir Doma Autumn – Winter 2017. #damirdoma #damirdomaaw17 #mfw

A post shared by Damir Doma (@damirdomaofficial) on

“Kako se odjenuti?”, pitanje je na koje izložba nastoji odgovoriti, osvjetljavanjem uloga odjevnih odabiranja koji otkrivaju vrijednosti i tabue. Posebno između prošlosti i sadašnjosti, pa pokazuje nepoznate fragmente modne povijesti što nanovo pronalaze aktualnost, zahvaljujući impulzivnosti poznatih osoba, ali i umijeću današnjih kreatora.

Izložba traje do kraja travnja.

Džana Mujadžić